Novo opservacijsko istraživanje pokazuje da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali isključivo kod osoba koje nose APOE4 genetsku varijantu.
Novo opservacijsko istraživanje donosi neočekivan obrat u razumijevanju veze između prehrane i zdravlja mozga. Naime, znanstvenici su uočili moguću povezanost između većeg unosa mesa bilo koje vrste i nižeg rizika od razvoja demencije, no taj je učinak zabilježen isključivo kod osoba koje nose određenu varijantu gena APOE4 – poznatog genetskog čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest.
Istraživanje su, piše ScienceAlert, proveli znanstvenici s Karolinska instituta i Sveučilišta u Stockholmu, a obuhvatilo je 2.157 osoba starijih od 60 godina koje su praćene tijekom razdoblja do 15 godina. Tijekom dugotrajnog praćenja analizirani su njihovi prehrambeni obrasci, rezultati kognitivnih testova te dijagnoze demencije.
Kad prehrana i genetika počnu “razgovarati”
U ovoj studiji prehrana i genetika nisu promatrane odvojeno – već zajedno. I upravo se tu pojavio zanimljiv signal: iako su ranija istraživanja često upozoravala na potencijalne štetne učinke visokog unosa mesa, posebice prerađenog, ovdje se slika pokazala složenijom.
– Niži udio prerađenog mesa u ukupnoj konzumaciji mesa bio je povezan s manjim rizikom od demencije, neovisno o APOE genotipu – navodi neurologinja s Karolinska instituta Sara Garcia-Ptacek.
Istraživači objašnjavaju i širi kontekst – varijanta APOE4 često se opisuje kao „arhaična“ ili „predačka“ verzija gena APOE, što je potaknulo ideju da bi se mozak njezinih nositelja mogao drukčije ponašati u uvjetima prehrane bogate mesom. No ta je hipoteza još daleko od konačnog odgovora, baš kao i pitanje kako su se prehranjivali naši preci.
Istodobno, treba imati na umu da desetljeća istraživanja, osobito ona usmjerena na prerađeno crveno meso, i dalje povezuju veći unos mesa s povećanim rizikom od demencije. Drugim riječima, novi rezultati ne brišu stara upozorenja, nego ih stavljaju u širi, složeniji okvir.
APOE4: gen koji mijenja pravila igre
Najzanimljiviji dio studije odnosi se upravo na nositelje APOE4 varijante. – Ovom studijom testirali smo hipotezu da bi osobe s APOE4 mogle imati manji rizik od kognitivnog pada i demencije uz veći unos mesa – pojasnio je gerontolog s Karolinska instituta Jakob Norgren.
Podaci su pokazali upravo takav obrazac: sudionici s APOE4 varijantom koji su konzumirali najviše mesa imali su značajno manju vjerojatnost razvoja demencije, a i pad pamćenja bio je sporiji u usporedbi s ostalima.
Zanimljivo je da je u njihovoj prehrani prerađeno meso činilo oko trećine ukupnog unosa mesa, što dodatno komplicira sliku, jer se upravo prerađeno meso u brojnim studijama povezuje s nepovoljnim učincima.
Iako mehanizam još nije razjašnjen, istraživači pretpostavljaju da bi osobe s APOE4 varijantom mogle drugačije metabolizirati ili apsorbirati određene nutrijente iz mesa, što bi se moglo odraziti na zdravlje mozga.
Nisu svi isti: važna je i vrsta mesa
Kod sudionika koji nisu nositelji APOE4 varijante, ukupna količina konzumiranog mesa nije pokazala jasnu povezanost ni s kognitivnim rezultatima ni s rizikom od demencije.
No prehrana ipak nije bila potpuno neutralna. Ključnu razliku činila je vrsta mesa: veći udio neobrađenog mesa – poput crvenog mesa ili peradi – u odnosu na prerađeno meso bio je povezan s manjim rizikom od demencije, neovisno o genetskom statusu.
Gen APOE inače kodira apolipoprotein E, protein koji sudjeluje u transportu masti i kolesterola kroz tijelo, uključujući i mozak. Ta bi uloga mogla biti dio objašnjenja njegove povezanosti s Alzheimerovom bolešću, no točan mehanizam još uvijek nije razjašnjen.
Što (još) ne znamo?
Istraživači naglašavaju važnu ograničenost: riječ je o opservacijskoj studiji. To znači da su promatrali postojeće prehrambene navike i njihovu povezanost s kognitivnim ishodima, bez eksperimentalnog utjecaja na prehranu sudionika.
Zbog toga se iz rezultata ne može zaključiti da veći unos mesa sprječava demenciju – može se govoriti samo o povezanosti, ne i uzroku. U konačnici, studija sugerira da bi osobe s APOE4 varijantom – koje čine otprilike četvrtinu populacije – mogle imati drugačiji biološki odgovor na prehranu nego ostatak ljudi.
– Potrebna su klinička ispitivanja kako bi se razvile prehrambene preporuke prilagođene APOE genotipu – zaključuje Norgren. Istraživanje je objavljeno u časopisu JAMA Network Open.
(Ordinacija.hr)
