Homocistein, aminokiselina koju često zanemarujemo, ključni je pokazatelj zdravlja srca i krvnih žila. Povišene razine mogu značajno povećati rizik od srčanog i moždanog udara, no njegova uloga i dalje je predmet znanstvenih rasprava.
Homocistein je aminokiselina koja prirodno nastaje u tijelu tijekom metabolizma metionina, tvari iz hrane bogate proteinima. U zdravom organizmu, vitamini B skupine – prvenstveno folna kiselina (B9), B6 i B12 – brzo ga prerađuju u korisne spojeve. Problem nastaje kada taj proces zakaže i razine homocisteina u krvi počnu rasti. Normalne vrijednosti su od pet do 15 mikromola po litri (µmol/L), no stručnjaci smatraju da bi optimalna razina trebala biti ispod 10 µmol/L. Kada koncentracija prijeđe 15 µmol/L, stanje se naziva hiperhomocisteinemija i tada ova inače bezopasna molekula postaje tihi neprijatelj našeg krvožilnog sustava.
“Otrov” za krvne žile
Istraživanja su potvrdila da povišeni homocistein djeluje kao otrov za krvne žile. Njegov je štetni mehanizam višestruk: izravno oštećuje osjetljivi unutarnji sloj arterija, takozvani endotel, čineći ga podložnim upalama. Na takvim oštećenim mjestima lakše se nakuplja “loš” LDL kolesterol, što ubrzava proces ateroskleroze, odnosno stvaranja plakova koji sužavaju i otvrdnjuju krvne žile. Uz to, homocistein potiče zgrušavanje krvi i povećava rizik od stvaranja ugrušaka koji mogu uzrokovati srčani ili moždani udar. Neke studije čak sugeriraju da smanjuje razinu “dobrog” HDL kolesterola, dodatno narušavajući ravnotežu masnoća u krvi.
. Na takvim oštećenim mjestima lakše se nakuplja “loš” LDL kolesterol, što ubrzava proces ateroskleroze, odnosno stvaranja plakova koji sužavaju i otvrdnjuju krvne žile.
Veza između homocisteina i krvožilnih bolesti uočena je još šezdesetih godina, kada je primijećeno da djeca s rijetkim genetskim poremećajem koji uzrokuje ekstremno visoke razine homocisteina pate od teške i prerane ateroskleroze. To je dovelo do “homocisteinske teorije”, no priča nije tako jednostavna. Iako su brojne studije potvrdile snažnu vezu, klinička ispitivanja su dala zbunjujuće rezultate. Terapija B vitaminima jest uspješno snizila razine homocisteina, ali uglavnom nije dovela do očekivanog smanjenja broja srčanih i moždanih udara. Zbog toga se pojavila sumnja je li homocistein stvarni uzročnik ili samo “nevini promatrač” koji ukazuje na dublji problem u organizmu.
Najčešći uzrok povišenog homocisteina je nedostatak vitamina B skupine, često zbog neadekvatne prehrane.
Najčešći uzrok povišenog homocisteina je nedostatak vitamina B skupine, često zbog neadekvatne prehrane. Rizik povećavaju i drugi faktori, poput genetske predispozicije (npr. mutacija gena MTHFR), ali i životne navike kao što su pušenje te prekomjeran unos kave i alkohola. Razine prirodno rastu s godinama, a statistički su više kod muškaraca. Određena stanja, poput kronične bubrežne bolesti ili smanjene funkcije štitnjače, također mogu doprinijeti njegovu nakupljanju.
Rješenje ili zabluda?
S obzirom na kontroverze, pitanje je treba li aktivno snižavati homocistein. Dok masovna suplementacija nije pokazala jasnu korist, pristup mora biti individualiziran. Prvi korak je promjena prehrane i veći unos folata (zeleno povrće, mahunarke) te vitamina B6 i B12 (meso, riba). Kod osoba s potvrđenim manjkom vitamina ili vrlo visokim razinama, liječnik može preporučiti suplemente. Iako veliki pokusi nisu ispunili očekivanja, neke meta-analize ipak su pokazale umjereno smanjenje rizika od moždanog udara. Vjeruje se da je jedan od razloga neuspjeha studija bio taj što se s terapijom započelo prekasno, kad je šteta na krvnim žilama postala nepovratna.
Čak i umjereno povišen homocistein povezan s većom smrtnošću kod pacijenata koji već imaju srčanu bolest. Stoga ga treba shvatiti kao crvenu zastavicu koja poziva na sveobuhvatnu promjenu životnih navika
Današnji je konsenzus da homocistein treba promatrati kao važan pokazatelj ukupnog kardiovaskularnog rizika. Njegovo mjerenje može biti korisno kod osoba s preuranjenom pojavom bolesti, pogotovo ako nemaju klasične faktore rizika. Čak i umjereno povišen homocistein povezan s većom smrtnošću kod pacijenata koji već imaju srčanu bolest. Stoga ga treba shvatiti kao crvenu zastavicu koja poziva na sveobuhvatnu promjenu životnih navika i strožu kontrolu svih ostalih faktora rizika. ( Ordinacija.hr )
