Svake godine 25. travnja obilježava se Svjetski dan malarije kako bi se podigla svijest o bolesti koja i dalje odnosi stotine tisuća života, većinom djece. Iako je napredak posljednjih godina usporen, nova znanstvena dostignuća po prvi put u povijesti nude realnu nadu u iskorjenjivanje malarije.
Malarija, po život opasna bolest koju uzrokuju paraziti, a prenose je komarci, i dalje predstavlja golemi javnozdravstveni problem. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2024. godini zabilježeno je procijenjenih 282 milijuna slučajeva i 610.000 smrtnih ishoda na globalnoj razini. Afrička regija nosi nerazmjerno velik teret bolesti, s čak 95 posto svih slučajeva i smrti. Najranjivija skupina ostaju djeca mlađa od pet godina, koja čine oko 75 posto svih preminulih od malarije u Africi, što znači da svakodnevno od ove sprječive i izlječive bolesti umire stotine djece.
Sve raširenija otpornost komaraca
Unatoč značajnom dugoročnom napretku, globalna borba protiv malarije nalazi se na kritičnoj prekretnici gdje je daljnji uspjeh ugrožen. Napori su suočeni s ozbiljnim biološkim prijetnjama, uključujući širenje otpornosti parazita na ključne lijekove, poput artemizinina, koja je potvrđena u nekoliko afričkih zemalja. Dodatan izazov predstavlja i sve raširenija otpornost komaraca na insekticide koji se koriste za zaštitne mreže, kao i pojava invazivnih vrsta komaraca, poput Anopheles stephensi, koji se odlično prilagođavaju urbanim sredinama i predstavljaju novu opasnost za gradove.
U 2024. godini za borbu protiv malarije osigurano je tek 3,9 milijardi američkih dolara, što je manje od polovice procijenjenih potreba. Manjak od gotovo 5,4 milijarde dolara ostavlja programe kontrole opasno podfinanciranima te usporava distribuciju novih alata i lijekova zajednicama kojima su najpotrebniji.
Osim bioloških, golemu prepreku predstavljaju i sistemski izazovi, ponajprije ogroman nedostatak financijskih sredstava. U 2024. godini za borbu protiv malarije osigurano je tek 3,9 milijardi američkih dolara, što je manje od polovice procijenjenih potreba. Manjak od gotovo 5,4 milijarde dolara ostavlja programe kontrole opasno podfinanciranima te usporava distribuciju novih alata i lijekova zajednicama kojima su najpotrebniji. Humanitarne krize, sukobi i klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju, prekidajući osnovne zdravstvene usluge i potičući ponovno širenje bolesti u pogođenim područjima.
Ipak, razloga za optimizam nikad nije bilo više, što se ogleda i u temi Svjetskog dana malarije 2026.: “Pokrenimo se za iskorjenjivanje malarije. Sada možemo. Sada moramo.” Znanost napreduje brže no ikad, a iskorjenjivanje malarije unutar naših života postalo je realna mogućnost. Dva sigurna i učinkovita cjepiva, RTS,S i R21, već se uvode u programe cijepljenja djece u 25 afričkih zemalja, a razvijaju se i nove tehnologije poput genetske modifikacije komaraca. Uz to, nove generacije mreža za krevete, koje su učinkovitije protiv otpornih komaraca, čine veliku većinu svih distribuiranih mreža, pružajući bolju zaštitu milijunima ljudi.
Eliminacija je dostižan cilj
Gledajući širu sliku, napredak postignut od početka stoljeća je monumentalan. Globalni napori od 2000. godine spriječili su oko 2,3 milijarde slučajeva malarije i spasili 14 milijuna života. Do danas je Svjetska zdravstvena organizacija certificirala 47 zemalja kao slobodne od malarije, što dokazuje da je eliminacija dostižan cilj, čak i u regijama s teškim izazovima. Ove brojke služe kao snažan podsjetnik da se, unatoč trenutačnim preprekama, ulaganja i predanost isplate. S novim alatima i obnovljenom globalnom suradnjom, cilj budućnosti bez malarije bliži je no ikad prije. ( Ordinacija.hr )
