Perimenopauza, prijelazno razdoblje prema menopauzi, sa sobom nosi brojne fizičke i emocionalne promjene. Iako su valunzi i promjene raspoloženja dobro poznati, jedan simptom može izazvati posebnu zabrinutost – iznenadno i snažno lupanje srca.
Perimenopauza označava godine tranzicije prije posljednje mjesečnice, razdoblje u kojem jajnici postupno smanjuju proizvodnju hormona, prvenstveno estrogena. Obično počinje u četrdesetima i manifestira se kroz niz simptoma, od kojih su najpoznatiji neredovite mjesečnice koje mogu postati duže ili kraće, obilnije ili oskudnije. Mnogim ženama ovo doba obilježavaju i neugodni valunzi, iznenadni naleti vrućine praćeni znojenjem, problemi sa spavanjem, ali i promjene raspoloženja poput razdražljivosti, tjeskobe i povećanog rizika od depresije.

Ipak, postoji i simptom o kojem se manje govori, a koji može biti izrazito uznemirujući – palpitacije, odnosno osjećaj da srce nepravilno radi. Žene ga opisuju na različite načine: kao snažno lupanje, preskakanje otkucaja, treperenje u prsima ili čak osjećaj da je srce napravilo “salto”. Iako se može činiti zastrašujuće, ova pojava je iznenađujuće česta. Istraživanja pokazuju da do 42 posto žena tijekom menopauzalne tranzicije doživi palpitacije. Taj osjećaj može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta i, iako je najčešće bezopasan, izaziva veliku nelagodu i strah.
Glavni krivac za ovaj srčani “roller coaster” su hormonalne promjene. Fluktuacije, a potom i pad razine estrogena i progesterona, izravno utječu na autonomni živčani sustav koji kontrolira rad srca.
Glavni krivac za ovaj srčani “roller coaster” su hormonalne promjene. Fluktuacije, a potom i pad razine estrogena i progesterona, izravno utječu na autonomni živčani sustav koji kontrolira rad srca. Estrogen ima svojevrsni umirujući učinak i pomaže u regulaciji odgovora na stres. Kada njegova razina padne, simpatički živčani sustav, odgovoran za reakciju “borba ili bijeg”, može postati preaktivan. To dovodi do pojačanog otpuštanja hormona stresa, što može poremetiti normalan električni sustav srca i uzrokovati preskakanje otkucaja. Često su palpitacije povezane i s drugim simptomima, pa tako mnoge žene osjete kako im srce počinje ubrzano kucati upravo tijekom naleta vrućine (valunga) ili noćnog znojenja.
Osim hormona, okidači mogu biti i nedostatak sna, dehidracija, stres te pretjeran unos kofeina ili alkohola. Zato promjene u životnom stilu mogu donijeti olakšanje. Kada osjetite da vam srce nepravilno kuca, pokušajte se smiriti i usredotočiti na sporo, duboko disanje. Dugoročno, korisno je smanjiti unos kave i alkohola, uvesti redovitu tjelovježbu i primjenjivati tehnike opuštanja poput joge ili meditacije.
Kada se zabrinuti i što poduzeti?
Iako je velika većina palpitacija u perimenopauzi benigna, nikada ih ne treba olako shvatiti. Važno je potražiti liječničku pomoć kako bi se isključili drugi, ozbiljniji uzroci. Svakako se obratite liječniku ako palpitacije postanu učestalije, traju dulje od nekoliko minuta ili su praćene drugim alarmantnim simptomima. Crvene zastave uključuju bol u prsima ili leđima, kratak dah, osjećaj da ćete se onesvijestiti, jaku vrtoglavicu, mučninu ili povraćanje. Liječnik može preporučiti jednostavne pretrage poput elektrokardiograma (EKG) koji bilježi električnu aktivnost srca. Budući da je EKG samo kratki snimak u vremenu, ponekad će biti potrebno nositi i Holter monitor, mali uređaj koji prati rad srca tijekom 24 ili 48 sati kako bi se uhvatile povremene nepravilnosti.
Menopauzalna tranzicija ključno je vrijeme za zdravlje ženskog srca. Podaci su alarmantni: dok prije 52. godine života otprilike jedna od devet žena ima neku srčanu bolest, nakon menopauze taj omjer skače na jednu od tri.
Menopauzalna tranzicija ključno je vrijeme za zdravlje ženskog srca. Podaci su alarmantni: dok prije 52. godine života otprilike jedna od devet žena ima neku srčanu bolest, nakon menopauze taj omjer skače na jednu od tri. Promjene krvnog tlaka, razine šećera i kolesterola te tjelesne težine postaju izraženije. Zato je ovo razdoblje idealna prilika da žene preuzmu kontrolu nad svojim kardiovaskularnim zdravljem kroz redovite godišnje preglede. Briga o srcu u pedesetima ključna je za kvalitetu života u desetljećima koja slijede. ( Ordinacija.hr )




