Mnogi imaju visok tlak, a ne znaju da je sekundarni hiperaldosteronizam pravi uzrok: stanje koje pogađa bubrege i srce - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Mnogi imaju visok tlak, a ne znaju da je sekundarni hiperaldosteronizam pravi uzrok: stanje koje pogađa bubrege i srce

Najčešći i najočitiji simptom je visok krvni tlak, osobito onaj koji ne reagira na standardnu terapiju s više lijekova, poznat kao rezistentna hipertenzija.. Foto: Shutterstock

Sekundarni hiperaldosteronizam stanje je u kojem nadbubrežne žlijezde proizvode previše hormona aldosterona, no problem ne leži u samim žlijezdama. Često je skriven iza teško lječive hipertenzije i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija ako se ne prepozna na vrijeme.

Sekundarni hiperaldosteronizam je medicinsko stanje koje karakterizira prekomjerna proizvodnja aldosterona, ključnog hormona koji regulira krvni tlak kontrolirajući razine natrija i kalija u tijelu. Za razliku od primarnog oblika, gdje je uzrok problema u samim nadbubrežnim žlijezdama, kod sekundarnog hiperaldosteronizma one su zapravo zdrave. Problem nastaje zbog signala koje žlijezde dobivaju iz drugih dijelova tijela, najčešće kao odgovor na smanjeni protok krvi kroz bubrege. Ovaj proces zadržava natrij i vodu, potiče izlučivanje kalija i dovodi do niza simptoma koji se često pogrešno pripisuju drugim stanjima.

Najčešći i najočitiji simptom je visok krvni tlak

Najčešći i najočitiji simptom je visok krvni tlak, osobito onaj koji ne reagira na standardnu terapiju s više lijekova, poznat kao rezistentna hipertenzija. No, znakovi mogu biti i suptilniji te vezani uz nisku razinu kalija (hipokalijemiju). Pacijenti se često žale na mišićnu slabost koja u teškim slučajevima može dovesti i do privremene paralize, zatim na grčeve u mišićima, osjećaj trnaca i utrnulosti te stalan umor. Neki mogu osjećati i ekstremnu žeđ te potrebu za čestim mokrenjem, što je izravna posljedica manjka kalija. U blažim slučajevima, simptomi mogu u potpunosti izostati, zbog čega stanje godinama ostaje neotkriveno.

Kada bubrezi detektiraju smanjen protok krvi, oni to “pogrešno” tumače kao znak niskog krvnog tlaka u cijelom tijelu. Kao odgovor, luče enzim renin koji pokreće kaskadu što signalizira nadbubrežnim žlijezdama da proizvedu više aldosterona.

Pokretač sekundarnog hiperaldosteronizma je pretjerana aktivacija složenog sustava renin-angiotenzin-aldosteron (RAAS), koji služi kao glavni tjelesni mehanizam za regulaciju tlaka. Kada bubrezi detektiraju smanjen protok krvi, oni to “pogrešno” tumače kao znak niskog krvnog tlaka u cijelom tijelu. Kao odgovor, luče enzim renin koji pokreće kaskadu što signalizira nadbubrežnim žlijezdama da proizvedu više aldosterona. Aldosteron zatim naređuje bubrezima da zadrže sol i vodu kako bi se povećao krvni tlak. Tako sustav koji bi trebao biti spasonosan postaje uzročnik problema.

Među najčešćim uzrocima su kronična stanja poput zatajenja srca, ciroze jetre s nakupljanjem tekućine u trbuhu te nefrotskog sindroma, bubrežnog poremećaja koji uzrokuje gubitak proteina.

Različita stanja mogu dovesti do smanjenog protoka krvi kroz bubrege i tako aktivirati ovaj mehanizam. Među najčešćim uzrocima su kronična stanja poput zatajenja srca, ciroze jetre s nakupljanjem tekućine u trbuhu te nefrotskog sindroma, bubrežnog poremećaja koji uzrokuje gubitak proteina. Jedan od vodećih uzroka je i suženje bubrežne arterije (stenoza renalne arterije). Kod starijih je to najčešće posljedica ateroskleroze, a kod mlađih žena fibromuskularne displazije. Procjenjuje se da čak do 24 posto starijih osoba s rezistentnom hipertenzijom ima upravo ovaj problem.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza često promakne, no sumnja se javlja kod pacijenata s hipertenzijom i niskom razinom kalija. Ključni dijagnostički korak je mjerenje razine aldosterona i renina u krvi. Za razliku od primarnog oblika gdje je razina renina niska, kod sekundarnog hiperaldosteronizma povišene su vrijednosti i aldosterona i renina. Prije samog testiranja, pacijenti obično moraju privremeno prestati uzimati lijekove koji mogu utjecati na rezultate, poput diuretika, ACE inhibitora ili beta-blokatora, i to u periodu od četiri do šest tjedana. Također se savjetuje izbjegavanje crnog sladića najmanje dva tjedna prije testa jer može ometati rezultate. Dodatne slikovne metode, kao što su CT ili magnetska rezonancija, mogu pomoći u otkrivanju uzroka, primjerice suženja bubrežne arterije.

Mogućnosti liječenja i prognoza

Liječenje je prvenstveno usmjereno na osnovni uzrok koji je doveo do prekomjerne proizvodnje aldosterona. To znači da se pristupa liječenju zatajenja srca, ciroze jetre ili se rješava problem suženja bubrežne arterije. Pravilnim liječenjem osnovnog uzroka i upotrebom odgovarajućih lijekova, krvni tlak i razina kalija mogu se normalizirati, a simptomi poput žeđi i umora značajno povući, čime se sprječavaju dugoročne posljedice na srce i bubrege. ( Ordinacija.hr )

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo