Novo izvješće Američkog udruženja za srce ističe kako se rizik od demencije i moždanog udara može smanjiti djelovanjem na ključne životne, okolišne i zdravstvene čimbenike tijekom cijelog života.
Broj osoba starijih od 65 godina na globalnoj razini trebao bi do 2050. godine premašiti 1,5 milijardi. No, cilj nije samo dulje živjeti, već i očuvati zdravlje i kvalitetu života u tim godinama. S obzirom na porast slučajeva demencije, očuvanje kognitivnih funkcija i zdravlja mozga postaje jedan od najvažnijih aspekata zdravog starenja.
Upravo je zato American Heart Association (AHA) nedavno objavilo znanstveno izvješće koje naglašava kako iskustva tijekom cijelog života oblikuju zdravlje mozga – ali i što svatko od nas može učiniti kako bi ga očuvao. Izvješće se fokusira na fizičke i psihološke čimbenike te nudi konkretne strategije za očuvanje otpornosti mozga u starijoj dobi.
– Zdravlje mozga ne određuju samo dob i genetika. Ono se oblikuje tijekom cijelog života, kroz kombinaciju tjelesnog i mentalnog zdravlja, kvalitete sna, životnih navika, socijalne podrške, okoliša i dostupnosti zdravstvene skrbi. Ova izjava važna je jer pokazuje da na zdravlje mozga možemo utjecati puno ranije nego što smo mislili – ističe dr. Dung Trinh.
Što sve utječe na zdravlje mozga?
Iako je već poznato da su zdravo srce i krvne žile ključni za pravilno funkcioniranje mozga, novo izvješće dodatno proširuje sliku i upozorava na niz drugih čimbenika. Navodi se čak 10 faktora koji mogu negativno utjecati na zdravlje mozga:
- infekcije u ranoj životnoj dobi
- nepovoljna iskustva u djetinjstvu
- socioekonomski uvjeti
- kronične bolesti
- stres
- anksioznost i depresija
- zagađenje i štetni utjecaji iz okoliša
- kronične upale
- poremećaji crijevnog mikrobioma (disbioza)
- loša kvaliteta sna
Svi ovi čimbenici mogu djelovati na organizam na različite načine – ali konačno utječu i na zdravlje mozga.
– Mnoge navike koje povezujemo sa zdravljem srca zapravo su jednako važne i za zdravlje mozga. Ključna poruka je da se zdravlje mozga gradi tijekom cijelog života. Odluke i iskustva iz mladosti mogu imati posljedice desetljećima kasnije – napominje psihologinja Melinda Patterson.
Dobra vijest? Promjene su moguće u svakoj životnoj fazi.

Zdravlje mozga nije samo osobna odgovornost
Stručnjaci naglašavaju kako briga o mozgu ne ovisi isključivo o pojedincu. Na njega značajno utječu i širi društveni čimbenici poput:
- kvalitete zraka
- dostupnosti zdravstvene skrbi
- obrazovanja
- prehrambenih mogućnosti
- uvjeta stanovanja
- socijalne podrške
Zbog toga se poziva i na djelovanje institucija. Primjerice, potrebno je uvesti strože mjere kontrole zagađenja zraka jer tvari poput pesticida i mikroplastike mogu potaknuti upalne procese i oštećenje živčanog sustava.
Također se naglašava važnost redovitog cijepljenja kako bi se spriječile infekcije koje mogu dugoročno narušiti zdravlje mozga. Jednako je važno smanjiti društvene nejednakosti i osigurati svima pristup kvalitetnoj prehrani, obrazovanju, zdravstvenim i mentalnim uslugama.
Kako svakodnevnim navikama zaštititi mozak?
Dobra vijest je da brojne jednostavne promjene u načinu života mogu imati snažan pozitivan učinak. Prije svega, važno je držati pod kontrolom čimbenike rizika poput:
- visokog krvnog tlaka
- dijabetesa
- povišenog kolesterola
- pretilosti
- pušenja
San također igra ključnu ulogu. Njegov nedostatak ili poremećaji poput apneje mogu negativno utjecati na pamćenje, koncentraciju, raspoloženje i zdravlje krvnih žila.
Redovita tjelesna aktivnost jedan je od najvažnijih zaštitnih faktora. Poboljšava cirkulaciju, metabolizam, raspoloženje i otpornost mozga. Čak i svakodnevna šetnja može napraviti razliku.
Kada je riječ o prehrani, preporučuje se mediteranski način prehrane – bogat povrćem, voćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, ribom i maslinovim uljem, uz smanjen unos industrijski prerađene hrane i šećera.

Ne treba zanemariti ni mentalno zdravlje. Kronični stres, depresija, anksioznost i usamljenost izravno su povezani sa starenjem mozga. Održavanje društvenih kontakata, osjećaj svrhe i pravovremeno liječenje psihičkih tegoba ključni su za očuvanje kognitivnih funkcija.
Na kraju, važno je izbjegavati pušenje, pretjeranu konzumaciju alkohola i druge štetne navike.
Male promjene – veliki učinak
Iako sve ove preporuke mogu djelovati zahtjevno, stručnjaci naglašavaju da nije potrebno sve promijeniti odjednom.
– Najbolje je krenuti s jednom ili dvije promjene. Ljudi su uspješniji kada postavljaju male i realne ciljeve – savjetuje Patterson.
Primjerice:
- dodajte jednu porciju povrća dnevno
- smanjite unos slatkiša
- uvedite jedan dan u tjednu za tjelesnu aktivnost
Takvi mali koraci s vremenom vode do većih promjena i dugoročnih navika. Za kraj, poruka je jasna:
briga o mozgu nema rok trajanja. Nikada nije prerano – ali ni prekasno – početi ulagati u zdravlje mozga.
(Ordinacija.hr)




