Sve više istraživanja pokazuje da oznake na prehrambenim proizvodima mogu utjecati na naše prehrambene navike, smanjiti kupnju ultra-prerađene hrane i pomoći u borbi protiv rastuće pretilosti.
Naše prehrambeno okruženje snažno utječe na odluke koje svakodnevno donosimo o hrani. Brojna istraživanja pokazuju da su za poticanje zdravijih izbora kod potrošača ključni bolja prehrambena označavanja i edukacija. Ulaskom u prosječni supermarket, piše BBC, potrošači su odmah izloženi velikom broju privlačnih, ali često nezdravih i ultra-prerađenih proizvoda kojima je teško odoljeti.
Danas živimo u vremenu obilja hrane, no istodobno se u mnogim zemljama prosječna tjelesna težina stanovništva i dalje povećava. Jedan od ključnih čimbenika tog trenda povezuje se s prehranom bogatom ultra-prerađenom hranom (UPF).
Sve je jasnije da i način označavanja hrane te poruke na pakiranjima značajno utječu na ono što kupujemo i konzumiramo. Male promjene u označavanju mogu dovesti do značajnih promjena u ponašanju potrošača, dok bolje znanje o prehrani dodatno pomaže u donošenju zdravijih odluka.
Stručnjaci pritom upozoravaju da je samo prehrambeno okruženje – način na koji se hrana proizvodi, reklamira i prodaje – u velikoj mjeri “obesogeno”, odnosno stvara uvjete koji pogoduju porastu tjelesne težine. Upravo zato borba protiv pretilosti zahtijeva promjene u prehrambenim navikama, ali i šire društvene i političke intervencije.
Prehrambeno okruženje kao ključni čimbenik
Prema istraživanju objavljenom 2025. godine u časopisu The Lancet, do 2050. godine više od polovice odrasle populacije u svijetu moglo bi biti pretilo ako se nastave sadašnji trendovi. Autori pritom naglašavaju da se takav scenarij može spriječiti, ali samo uz pravovremene i učinkovite mjere. Bez hitne intervencije, prekomjerna tjelesna težina i pretilost nastavit će globalno rasti.
No kada je samo prehrambeno okruženje dio problema, a istodobno je u velikoj mjeri oblikovano profitnim interesima, postavlja se pitanje što se može učiniti. Istraživač javnog zdravstva Franco Sassi s Imperial College London ističe kako se pojedincima može činiti da sami kontroliraju vlastite odluke, no znanstveni dokazi pokazuju drugačiju sliku.
– Okruženje u velikoj mjeri određuje što ćete izabrati, čak i ako mislite da imate kontrolu – objašnjava Sassi.
Dodaje kako način oglašavanja proizvoda te njihova dostupnost u trgovinama snažno utječu na odluke potrošača. – Naše ponašanje uvelike je oblikovano onime što vidimo u okruženju koje nas okružuje – ističe.
Brojna istraživanja potvrđuju da su prehrambeni izbori snažno uvjetovani okolinom, cijenom i dostupnošću hrane.
Problem ultra-prerađene hrane
Dodatni izazov predstavlja činjenica da su ultra-prerađeni proizvodi često dizajnirani tako da budu izrazito privlačni potrošačima, a sve se češće raspravlja i o njihovom potencijalno ovisničkom učinku.
To je posebno zabrinjavajuće s obzirom na sve veći broj znanstvenih dokaza koji povezuju visoku konzumaciju UPF-a s nepovoljnim zdravstvenim ishodima, uključujući i povećan rizik od ranije smrti.
Učinci jasnijeg označavanja hrane
Jedna od mjera koja pokazuje konkretne rezultate jest jasnije označavanje prehrambenih proizvoda. Primjer iz Čilea pokazuje da su 2016. godine uvedene obvezne crne oznake na proizvodima s visokim udjelom šećera, soli ili kalorija. Nakon uvođenja te mjere zabilježen je pad kupnje takvih proizvoda od 23,8%.
Slične mjere uvedene su i u nekoliko zemalja Srednje Amerike te su dovele do veće informiranosti potrošača, ističe Fabio Gomes iz Panameričke zdravstvene organizacije.
– To je minimalna informacija koju moramo pružiti potrošačima – rekao je Gomes, naglašavajući da i manji pad konzumacije ultra-prerađene hrane može imati pozitivan učinak na javno zdravlje.
U Europi se sve više koristi sustav Nutri-score, prvi put razvijen u Francuskoj. Riječ je o prednjoj oznaci na pakiranju koja koristi boje i slova – od tamno zelene A (najpovoljniji nutritivni profil) do crvene E (najlošiji).
Nutri-score je razvijen na temelju velikih znanstvenih studija koje su pokazale povezanost kvalitete prehrane i zdravstvenih ishoda, uključujući i rizik od raka, pojašnjava Mathilde Touvier, direktorica istraživanja i jedna od autorica sustava. Danas ga koristi oko 1.500 brendova, a raste i pritisak da postane obvezan na razini Europske unije.
U nekim slučajevima proizvođači su kao odgovor na ovaj sustav smanjili udio šećera u proizvodima te zamijenili rafinirane žitarice cjelovitim. Supermarketi su također počeli više promovirati zdravije proizvode, što je dovelo do porasta prodaje artikala s ocjenom “A” i pada prodaje onih s ocjenom “E”.
Mogu li se prehrambene navike dodatno mijenjati?
Osim sustavnih promjena, istražuje se i učinak individualnih intervencija na prehrambene navike. Studija koju su proveli Samuel Dicken i Abi Fisher s University College London pokazala je da personalizirana podrška može smanjiti konzumaciju ultra-prerađene hrane.
Sudionicima su pružene individualne smjernice, informacije o kupnji zdravijih namirnica, planovi obroka s manjim udjelom UPF-a te savjeti o kuhanju od nule.
– Znamo da moramo poboljšati prehrambeno okruženje, ali ljudima trebamo dati i vještine i alate za promjenu prehrane – ističe Dicken.
Nakon šest mjeseci sudionici su zabilježili smanjenje unosa ultra-prerađene hrane od 25%, uz gubitak tjelesne težine, niži BMI te poboljšano opće stanje i dobrobit. Iako je riječ o pilot-istraživanju bez kontrolne skupine, rezultati su bili vrlo pozitivni, a planiraju se i veće studije.
Potreban je kombinirani pristup
Stručnjaci naglašavaju kako su ovakve intervencije korisne, ali zahtjevne i skupe za provedbu. Dodatni problem predstavlja činjenica da je zdravija hrana često i skuplja opcija. Zato je za stvarne promjene potreban kombinirani pristup, ističe Sassi, jer nijedna mjera sama po sebi nije dovoljna.
– Potrebno je istodobno djelovanje na više razina jer je prehrambeno okruženje izrazito kompleksno – zaključuje.
Kombinacijom boljeg označavanja, promjena u prehrambenoj industriji i edukacije potrošača, stručnjaci vjeruju da je moguće smanjiti konzumaciju ultra-prerađene hrane te time dugoročno poboljšati zdravlje populacije.
(Ordinacija.hr)
