Stručnjaci Crvenog križa upozoravaju na najčešće zablude u hitnim situacijama i objašnjavaju kako pravilno reagirati kako ne biste pogoršali ozljedu ili ugrozili život.
Prva pomoć često je situacija u kojoj se mnogi nađu neočekivano – na ulici, kod kuće ili na poslu – i tada se najčešće oslanjamo na ono što smo “negdje čuli” ili vidjeli. No, upravo ti dobro poznati savjeti iz naroda ponekad mogu napraviti više štete nego koristi.
Iskusni instruktor kanadskog Crvenog križa, kako piše YourTango, koji više od 25 godina sudjeluje u edukacijama prve pomoći, ističe kako se i dalje susreće s brojnim mitovima koji se prenose generacijama. Iako su često vođeni dobrom namjerom, neki od tih postupaka mogu pogoršati ozljede ili čak ugroziti život.
Prva pomoć ima jasne, provjerene smjernice, no u praksi se i dalje susreću opasni mitovi, a u nastavku donosimo 17 najčešćih zabluda.
1. Srčani udar
Mit: Osobu koja ima srčani udar treba natjerati da legne.
Srčani udar nastaje kada se naglo prekine dotok krvi u dio srčanog mišića zbog blokade krvne žile. Iako se često smatra da osoba mora ležati, to nije nužno niti uvijek najbolje rješenje — najvažnije je da zauzme položaj u kojem može lakše disati i osjećati se stabilnije.
Ispravna prva pomoć uključuje:
- odmah pozvati hitnu pomoć
- dopustiti osobi da sama odabere položaj (sjedeći ili ležeći)
- preporučuje se sjedenje na podu, naslonjeno na zid ili stabilan predmet, kako bi se spriječio pad
- pomoći osobi ako koristi nitroglicerin (sprej ili tabletu pod jezik)
- pružiti psihološku podršku jer anksioznost može pogoršati simptome
2. Automatski vanjski defibrilator (AED)
Mit: AED je kompliciran za korištenje.
AED je mali prijenosni uređaj koji analizira srčani ritam i po potrebi isporučuje električni šok kako bi “resetirao” srce i omogućio uspostavu normalnog ritma.
Uređaj je dizajniran za laike – uključuje se jednim pritiskom i daje glasovne upute korak po korak. Također, uređaj neće isporučiti šok ako nije potreban, što ga čini sigurnim za korištenje.
Ključno je reagirati brzo: ako se elektroda postavi i šok primijeni unutar nekoliko minuta, značajno se povećavaju šanse za preživljavanje. Uz AED, jednako je važna i kvalitetna reanimacija (CPR), koja održava protok kisika do mozga i srca.
3. Uganuća
Mit: Na ozljedu treba stavljati toplinu.
Uganuće nastaje kada se ligamenti istegnu ili oštete. Toplina širi krvne žile i povećava dotok krvi u ozlijeđeno područje, što dodatno pojačava oticanje i bol, osobito u ranoj fazi ozljede.
Ispravna prva pomoć:
- odmah primijeniti hladni oblog (oko 20 minuta)
- koristiti RICE metodu: odmor, imobilizacija, hladnoća i povišenje
- kod jače boli ili sumnje na prijelom potražiti liječničku pomoć
4. Nesvjestica
Mit: Osobi koja osjeća nesvjesticu treba savjetovati da stavi glavu između koljena.
Ova metoda može biti opasna jer osoba može izgubiti ravnotežu i pasti. Nesvjestica nastaje zbog smanjenog dotoka krvi u mozak, a može biti praćena vrtoglavicom, mučninom, bljedilom i znojenjem.
Ispravna prva pomoć:
- osobu položiti na leđa čim osjeti slabost
- ako izgubi svijest, okrenuti je u bočni položaj
- ako stanje traje ili uzrok nije poznat, pozvati hitnu pomoć
5. Krvarenje iz nosa
Mit: Zabacivanje glave unatrag zaustavlja krvarenje.
Ovo ne zaustavlja krvarenje, nego uzrokuje da krv otječe niz grlo, što može dovesti do gušenja, mučnine ili povraćanja.
Ispravna prva pomoć:
- sjesti i lagano nagnuti glavu prema naprijed
- čvrsto stisnuti nos 10–15 minuta
- nakon prestanka krvarenja izbjegavati puhanje nosa
6. Krvarenje
Mit: Kava može zaustaviti krvarenje.
Stavljanje kave ili sličnih tvari u ranu povećava rizik od infekcije i otežava kasnije medicinsko čišćenje rane.
Ispravna prva pomoć:
- primijeniti izravni pritisak na ranu
- staviti sterilni zavoj
- ako krvarenje probija, dodati novi sloj zavoja
- kod jakog krvarenja razmotriti korištenje podveza (turniketa)
7. Opekline
Mit: Na opekline treba stavljati led ili maslac.
Led može dodatno oštetiti kožu, dok masne tvari “zarobljavaju” toplinu u tkivu i pogoršavaju oštećenje.
Prva pomoć:
- hlađenje vodom ili hladnim oblogom najmanje 10 minuta
- ukloniti nakit i odjeću (ako nije zalijepljena za kožu)
- prekriti sterilnim, suhim zavojem
- kod težih opeklina obavezno potražiti liječničku pomoć
8. Hipotermija
Mit: Alkohol grije tijelo.
Iako stvara subjektivni osjećaj topline, alkohol širi krvne žile i ubrzava gubitak topline, a također smanjuje drhtanje koje je prirodni mehanizam zagrijavanja.
Prva pomoć:
- pozvati hitnu pomoć
- pažljivo rukovati osobom
- ukloniti mokru odjeću
- postupno zagrijavati tijelo i zaštititi od hladnoće
- dati tople, slatke napitke ako je osoba pri svijesti
9. Ozebline
Mit: Trljanje ili snijeg pomažu.
To može oštetiti tkivo jer ledeni kristali u stanicama dodatno razaraju strukturu kože.
Prva pomoć:
- postupno zagrijavanje u toploj vodi (38–40°C)
- ne pucati mjehuriće
- zaštititi sterilnim zavojem
- podići ekstremitete i osigurati unos tekućine
10. Hiperventilacija
Mit: Disanje u papirnatu vrećicu je sigurno.
Iako može privremeno pomoći kod anksioznosti, može biti opasno jer smanjuje razinu kisika, a neka ozbiljna stanja (npr. srčani udar) mogu izgledati kao hiperventilacija.
Prva pomoć:
- smiriti osobu
- potaknuti sporo disanje
- potražiti liječničku pomoć ako se stanje ne poboljša
11. Napadaji
Mit: U usta treba staviti predmet kako bi se spriječilo grizenje jezika.
To je opasno i nepotrebno. Osoba ne može “progutati jezik”, a pokušaj stavljanja predmeta može uzrokovati lom zuba ili gušenje.
Prva pomoć:
- zaštititi osobu od ozljeda
- okrenuti na bok ako je moguće
- ne sputavati pokrete
- pozvati hitnu pomoć u određenim slučajevima (prvi napadaj, ozljede, trudnoća, dugi napadaji)
12. Vrućica
Mit: Alkohol snižava temperaturu.
Može se apsorbirati kroz kožu i biti posebno opasan kod djece.
Prva pomoć:
- koristiti lijekove s paracetamolom ili ibuprofenom
- pratiti stanje i kontaktirati liječnika ako se vrućica ne povlači
13. Otrovanje
Mit: Treba izazvati povraćanje.
Povraćanje može dodatno oštetiti jednjak, osobito kod korozivnih tvari.
Prva pomoć:
- ne izazivati povraćanje
- pozvati hitnu pomoć ili centar za otrovanja
- ako osoba ne diše, započeti CPR
14. Ugrizi zmija
Mit: Rezanje rane ili sisanje otrova pomaže.
Otrov se brzo širi krvotokom i ove metode ga ne uklanjaju.
Prva pomoć:
- odmah pozvati hitnu pomoć
- imobilizirati ekstremitet
- držati područje mirnim i ispod razine srca
15. Ubod meduze
Mit: Mokrenje pomaže kod boli.
To može potaknuti dodatno ispuštanje otrova.
Prva pomoć:
- isprati octom (ili morskom vodom kod nekih vrsta)
- ukloniti ostatke pipaka
- koristiti toplu vodu za ublažavanje boli
16. Ugrizi krpelja
Mit: Paljenje ili mazanje uljem pomaže.
To povećava rizik od infekcije i ne uklanja krpelja.
Prva pomoć:
- koristiti pincetu ili alat za uklanjanje
- povući ravno prema gore
- dezinficirati mjesto
- pratiti simptome infekcije ili Lyme bolesti
17. Strah od tužbe
Mit: Možete biti tuženi ako pružite prvu pomoć.
Zakoni u većini zemalja štite osobe koje u dobroj vjeri pokušavaju pomoći. Ako netko doživi srčani zastoj, bez intervencije šanse za preživljavanje gotovo ne postoje.
Zaključak
Prva pomoć obiluje mitovima koji mogu biti opasni. Ispravne informacije i pravodobna reakcija ključne su za spašavanje života. Stručnjaci ističu da su edukacija i tečajevi prve pomoći najbolji način da se stekne sigurnost u kriznim situacijama.
(Ordinacija.hr)
