Od nepravilnog položaja tijela do pogrešne manžete – stručnjaci upozoravaju na navike koje mogu iskriviti očitanje.
Mjerenje krvnog tlaka jedna je od najjednostavnijih, ali i najvažnijih metoda praćenja kardiovaskularnog zdravlja. Iako se često čini kao rutinski postupak koji ne zahtijeva posebnu pripremu, u stvarnosti je vrlo osjetljiv na niz svakodnevnih čimbenika.
Zbog toga se nerijetko događa da ljudi kod kuće dobiju vrijednosti koje nisu u potpunosti točne, što može dovesti do pogrešnih zaključaka – primjerice, da je tlak viši ili niži nego što doista jest. Takva odstupanja mogu utjecati na odluke o terapiji i otežati liječnicima procjenu stvarnog stanja.
Stručnjaci zato naglašavaju da pravilna priprema i tehnika mjerenja igraju ključnu ulogu. Kardiolozi su izdvojili najčešće pogreške koje se događaju pri mjerenju krvnog tlaka te pojasnili kako ih izbjeći kako bi rezultati bili što pouzdaniji.
1. Korištenje neodgovarajućeg uređaja ili manžete
Jedan od najčešćih izvora pogrešaka je nepravilna veličina manžete ili korištenje uređaja koji nisu klinički validirani. Ako je manžeta premala ili prevelika, rezultat može biti značajno iskrivljen – najčešće lažno povišen.
– Iznenađujuće je koliko različitih čimbenika može utjecati na točnost mjerenja krvnog tlaka – ističe kardiologinja Allison Bigeh, DO, iz Medicinskog centra Sveučilišta Ohio State Wexner.
Preporuka stručnjaka je koristiti uređaje za nadlakticu koji su prošli klinička testiranja, kao i provjeriti odgovaraju li veličini vaše ruke. Kod kućnih uređaja važno je redovito provjeravati i njihovu ispravnost te točnost.
2. Mjerenje s punim mjehurom
Iako se često zanemaruje, fiziološka potreba poput punog mjehura može utjecati na rezultate mjerenja. Tijelo u takvom stanju može reagirati blagim porastom krvnog tlaka, što dovodi do netočnih očitanja.
– Pacijenti bi trebali isprazniti mjehur prije samog mjerenja – savjetuje dr. Bigeh, naglašavajući da se radi o jednostavnom koraku koji može značajno poboljšati točnost.
3. Kretanje, razgovor i nepravilno držanje tijela
Tijekom mjerenja važno je izbjeći bilo kakvo kretanje ili razgovor, jer i minimalna aktivnost može privremeno povisiti tlak, a jednako je važan i položaj tijela.
– Idealno je sjediti u stolcu s oslonjenim leđima, stopalima ravno na podu i bez prekriženih nogu – pojašnjava dr. Joy Gelbman iz Weill Cornell Medicine.
Stručnjaci također upozoravaju na tzv. „sindrom bijele kute“, kada sam odlazak u ordinaciju izaziva stres i dovodi do viših vrijednosti tlaka. Sličan učinak mogu imati i bol, anksioznost ili opće uzbuđenje, zbog čega se preporučuje nekoliko minuta smirivanja prije mjerenja, uz duboko i kontrolirano disanje.
4. Postavljanje manžete preko odjeće
Česta pogreška u kućnom mjerenju je postavljanje manžete preko rukava. Time se može spriječiti pravilan prijenos tlaka, što dovodi do netočnih rezultata.
– Preporučuje se korištenje manžete za nadlakticu, a ne uređaja za zapešće ili onih bez manžete. Manžeta mora biti postavljena izravno na golu ruku, u razini srca – naglašava Bigeh.
Pravilan položaj ruke također je ključan – ruka bi trebala biti oslonjena i opuštena, bez napetosti mišića.
5. Aktivnosti neposredno prije mjerenja
Na točnost mjerenja mogu utjecati i svakodnevne navike neposredno prije postupka. Pušenje, konzumacija kofeina ili fizička aktivnost unutar 30 minuta prije mjerenja mogu privremeno povisiti krvni tlak. Osim toga, važno je izbjeći žurbu.
– Prije mjerenja potrebno je sjesti, opustiti se i držati noge neprekrižene barem pet minuta – savjetuje dr. Bigeh. Taj period mirovanja omogućuje tijelu da se stabilizira, što je ključno za dobivanje realne vrijednosti.
Koliko pogreške mogu utjecati na rezultat?
Iako se radi o naizgled malim odstupanjima, njihov utjecaj može biti značajan.
– Svaka od ovih pogrešaka može povisiti sistolički i dijastolički tlak za 5 do 15 mmHg, a ponekad i više, osobito ako se događa više njih istodobno – upozorava Bigeh.
U praksi to znači da osoba može biti pogrešno svrstana u kategoriju povišenog tlaka ili dobiti dojam lošije kontrole bolesti nego što ona zaista jest.
Kada i kako mjeriti krvni tlak?
Kako bi se dobila što realnija slika, stručnjaci preporučuju redovito mjerenje krvnog tlaka ujutro i navečer. U svakom terminu potrebno je napraviti dva mjerenja u razmaku od jedne minute, što ukupno daje četiri očitanja dnevno.
Ujutro je poželjno pričekati nekoliko minuta nakon buđenja, jer su tada vrijednosti prirodno više.
Redovito bilježenje rezultata u dnevnik pomaže liječniku u praćenju trendova i prilagodbi terapije. Iako se idealan ritam ne može uvijek u potpunosti poštovati, važno je naglasiti da je svako dosljedno i pravilno mjerenje korisno – i znatno bolje od povremenih ili netočnih očitanja.
(Ordinacija.hr)
