Novi wellness trend bez glazbe i distrakcija uspoređuje se s mindfulness i meditativnim hodanjem – no koliko su njegove koristi doista znanstveno potkrijepljene?
Hodanje je jedna od najjednostavnijih i najkorisnijih fizičkih aktivnosti. Povezuje se sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, boljom kontrolom tjelesne težine, ublažavanjem bolova u zglobovima te poboljšanjem fizičke snage i mentalnog zdravlja. Posljednjih godina popularnost je stekao i trend tzv. “tihog hodanja” (silent walking), koji se proširio društvenim mrežama, osobito TikTokom.
Riječ je o hodanju bez ikakvih distrakcija – bez razgovora, glazbe, podcasta ili drugih audio sadržaja. Zagovornici ovog pristupa tvrde da upravo odsutnost vanjskih podražaja dodatno smanjuje stres i pojačava dobrobiti koje inače pruža samo hodanje.
Smanjenje stresa i anksioznosti kao glavna ideja
Iako ne postoji mnogo znanstvenih istraživanja koja bi se izravno bavila “tihim hodanjem”, ova praksa vrlo je slična konceptima svjesnog (mindfulness) i meditativnog hodanja. Osnovna ideja je jednostavna: tijekom šetnje osoba se usmjerava na vlastite misli, osjećaje, okolinu i trenutak u kojem se nalazi, bez vanjskih ometanja poput glazbe ili razgovora.
Hodanje se može kombinirati i s meditacijom – primjerice, meditiranjem prije ili nakon šetnje. Istraživanja pokazuju da kombinacija meditacije i hodanja može učinkovitije smanjiti simptome anksioznosti nego svaka od tih aktivnosti zasebno.
U tom kontekstu, tiho hodanje može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, osobito ako osoba uspije ostati usmjerena na sadašnji trenutak. Međutim, kod nekih ljudi upravo tišina može otvoriti prostor za pojačano analiziranje i ruminaciju, što može imati suprotan učinak. Zato nekima više odgovara razgovor, glazba ili vođena meditacija tijekom šetnje.
Ostale moguće zdravstvene dobrobiti
Meditativno hodanje istraživano je u kontekstu regulacije šećera u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2, gdje se pokazalo učinkovitijim od hodanja bez meditativne komponente. Takva praksa može pridonijeti snižavanju razine glukoze u krvi te poboljšanju kardiovaskularne kondicije.
Ako tiho hodanje pomaže osobi da uđe u meditativno stanje, moguće je da bi moglo pružiti slične učinke, iako to zasad nije dovoljno znanstveno potvrđeno. Važno je naglasiti da preferencije igraju veliku ulogu – nekima će više odgovarati tišina i prirodni zvukovi okoline, dok će drugi bolje reagirati na vođene meditacije ili umirujuću glazbu.
Općenito, hodanje ima niz dobrobiti, uključujući:
- poboljšanje ravnoteže
- kvalitetniji san
- zdravu kontrolu tjelesne težine
- jačanje imunološkog sustava
- povećanje snage kostiju i mišića
- bolju funkciju mozga
- više energije
- bolje raspoloženje
Utjecaj na mozak i kognitivne funkcije
Tiho hodanje, ako se koristi kao oblik mindfulness prakse, može potencijalno pridonijeti očuvanju kognitivnih funkcija i usporavanju kognitivnog pada. I hodanje i druge tjelesne aktivnosti već su povezane s boljim funkcioniranjem mozga.
Slično tome, meditacija je u brojnim istraživanjima povezana s poboljšanjem kognitivnih sposobnosti i podrškom kognitivnom razvoju. Ipak, iako tiho hodanje dijeli slične elemente s meditacijom i svjesnim hodanjem, još uvijek nedostaju izravna istraživanja koja bi potvrdila njegove učinke na mozak.
Je li hodanje uz distrakcije loše?
Hodanje uz glazbu, razgovor ili druge podražaje nije nužno loše. Iako može povećati rizik od nesreća ako se pažnja smanji, ono može imati i brojne prednosti.
Primjerice, jedno istraživanje pokazalo je da je hodanje uz glazbu motivirajuće i daje više energije osobama s multiplom sklerozom u usporedbi s hodanjem u tišini. Također, razgovor tijekom šetnje može imati dodatne emocionalne i društvene koristi.
Kako maksimalno iskoristiti “tiho hodanje”?
Ako se prakticira tiho hodanje, ono se može koristiti kao prilika za introspekciju i svjesno promatranje vlastitih misli i emocija.
Ključno je obratiti pozornost na to ulazi li osoba u stanje pretjeranog razmišljanja ili negativne ruminacije. U tom slučaju, ova praksa možda neće imati željeni učinak.
Neobraćanje pažnje na vlastite misaone obrasce, osobito u stresnim razdobljima, može dovesti do ponavljajućih negativnih misli koje ne doprinose rješenju problema.
Kako odabrati što vam najviše odgovara?
Odluka o tome hoćete li hodati u tišini ili uz glazbu ovisi o individualnim potrebama i trenutnom stanju.
Ako se ne odlučite za tiho hodanje, važno je da sadržaj koji zamjenjuje tišinu bude kvalitetan i koristan – bilo da se radi o glazbi, razgovoru ili vođenoj meditaciji. Istraživanja pokazuju da kvalitetni međuljudski razgovori mogu značajno doprinijeti svakodnevnoj dobrobiti.
Najbolji pristup često je kombinacija različitih opcija: ponekad hodanje u tišini, ponekad uz glazbu ili razgovor, ovisno o tome što vam u tom trenutku najviše odgovara. Redovito osvještavanje vlastitog mentalnog i emocionalnog stanja može pomoći u pronalasku optimalnog načina hodanja za svakog pojedinca.
(Ordinacija.hr)
