Pad kondicije počinje ranije nego što mislite – no već male promjene mogu ga usporiti - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Pad kondicije počinje ranije nego što mislite – no već male promjene mogu ga usporiti

Stručnjaci naglašavaju kako na brzinu pada fizičke sposobnosti utječe više čimbenika, no tjelesna aktivnost se izdvaja kao jedan od najvažnijih. Ljudi koji ostaju aktivni tijekom života – ili čak počnu vježbati u kasnijoj dobi – obično bilježe sporiji pad kondicije, a u određenoj mjeri mogu i poboljšati svoje fizičke sposobnosti. Foto: Shutterstock

Novo dugoročno istraživanje pokazuje da se prvi znakovi pada fizičke sposobnosti javljaju oko 35. godine života, no način života može značajno utjecati na njihov tempo.

Tjelesna kondicija s godinama prirodno slabi, a novo dugoročno istraživanje pokazuje da se prve promjene najčešće počinju primjećivati oko 35. godine života. Iako snaga, izdržljivost i ukupna fizička sposobnost tada postupno kreću opadati, stručnjaci ističu da redovita tjelesna aktivnost – pa čak i ona započeta kasnije u životu – može značajno usporiti taj proces, a u nekim slučajevima i poboljšati fizičku formu.

Dugotrajno praćenje od gotovo pola stoljeća

Istraživanje je provedeno na Karolinska institutu u sklopu švedske studije o tjelesnoj aktivnosti i kondiciji (SPAF), a obuhvatilo je 427 ispitanika koje su znanstvenici pratili gotovo 50 godina. Njihova tjelesna sposobnost procjenjivala se više puta, od 16. do 63. godine života. Rezultati su pokazali da su se razine kondicije i mišićne snage tijekom tog razdoblja smanjile za 30 do 48 posto.

– Studija pokazuje da kondicija i mišićna snaga počinju opadati relativno rano, oko 35. godine života, te da taj pad slijedi postupan obrazac kroz odraslu dob. Umjesto naglog pogoršanja, tjelesna sposobnost se smanjuje polako tijekom vremena i ubrzava s godinama, zbog čega promjene postaju izraženije u kasnijoj životnoj dobi – istaknula je Maria Westerståhl, predavačica na Karolinska institutu i glavna autorica istraživanja.

Uloga životnog stila i tjelesne aktivnosti

Stručnjaci naglašavaju kako na brzinu pada fizičke sposobnosti utječe više čimbenika, no tjelesna aktivnost se izdvaja kao jedan od najvažnijih. Ljudi koji ostaju aktivni tijekom života – ili čak počnu vježbati u kasnijoj dobi – obično bilježe sporiji pad kondicije, a u određenoj mjeri mogu i poboljšati svoje fizičke sposobnosti. S druge strane, sjedilački način života može ubrzati gubitak snage i izdržljivosti.

Prema Westerståhl, biološki procesi starenja uključuju postupni gubitak mišićne mase, promjene u strukturi mišićnih vlakana te smanjenu učinkovitost živčanog sustava u aktivaciji mišića. Uz to, na pad fizičke sposobnosti utječu i promjene metabolizma, hormonalne promjene te povećana razina upalnih procesa u tijelu. Sve te promjene, napominje, počinju mnogo prije nego što postanu vidljive u svakodnevnom funkcioniranju.

Shutterstock

Razlike između žena i muškaraca

Istraživanje je pokazalo i određene razlike među spolovima. Kod žena se pad mišićne snage može pojaviti nešto ranije nego kod muškaraca, no ukupni pad izdržljivosti tijekom života sličan je kod oba spola. Stručnjaci to djelomično povezuju s hormonalnim promjenama, osobito menopauzom, koja može ubrzati gubitak mišićne i koštane mase.

– U kliničkoj praksi često vidim da se žene javljaju na fizikalnu terapiju upravo u razdoblju perimenopauze i menopauze zbog smanjenja fizičkih kapaciteta, dok muškarci pomoć traže nešto kasnije, kada je pad postupniji – navodi Leada Malek, fizioterapeutkinja i docentica na Sveučilištu Samuel Merritt te glasnogovornica Američkog udruženja fizioterapeuta.

Zašto je kretanje ključno za zdravo starenje

Iako su određene promjene povezane sa starenjem neizbježne, stručnjaci ističu kako tjelesna aktivnost ima snažan zaštitni učinak. Redovito vježbanje može usporiti pad snage i kondicije, a u nekim slučajevima i djelomično vratiti izgubljene sposobnosti. Bez odgovarajućeg tjelesnog podražaja, mišićna snaga, izdržljivost i aerobna kondicija s vremenom prirodno opadaju.

– Kod pacijenata se to najčešće očituje kroz smanjenu pokretljivost, ravnotežu, fleksibilnost i opću funkcionalnu sposobnost. Mnogi tada imaju poteškoće s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti poput košnje trave, čišćenja ili vrtlarenja – objašnjava Malek.

Redovito kretanje može usporiti ove procese, pa čak i smanjiti rizik od padova, kroničnih bolesti i gubitka samostalnosti.

– Baš kao što je istraživanje pokazalo da su osobe koje su kasnije u životu postale aktivne poboljšale svoju fizičku sposobnost za 5 do 10 posto, takve rezultate vidim i u kliničkoj praksi. Pravilno doziranim i ciljanim vježbanjem moguće je vratiti dio izgubljene snage i pokretljivosti te potaknuti pozitivne promjene u funkcionalnosti – dodaje Malek.

(Ordinacija.hr)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo