Boravak u prirodi može se u sekundi pretvoriti u borbu za život. Pad na skliskim stijenama jedna je od najčešćih opasnosti, a brza i pravilna reakcija svjedoka ključna je za ishod. Donosimo vodič o tome kako sačuvati prisebnost i pružiti prvu pomoć
Kada svjedočite padu na nepristupačnom terenu, prvi i najvažniji korak jest sačuvati prisebnost kako biste mogli učinkovito djelovati. Adrenalin vas može navesti na ishitrene poteze, no ključno je prvo procijeniti vlastitu sigurnost i sigurnost okoline. Prije nego što uopće pristupite unesrećenom, provjerite postoji li neposredna opasnost od daljnjih padova, odrona kamenja ili drugih prijetnji koje bi mogle ugroziti i vas. Osigurajte i označite mjesto nesreće kako bi bilo vidljivo spasilačkim službama. Tek kada ste sigurni da je okolina stabilna, možete oprezno pristupiti osobi kojoj je potrebna pomoć. Ovaj početni korak sprječava da se jedna nesreća pretvori u višestruku, čime se komplicira spašavanje.
Nakon što ste osigurali mjesto nesreće, procijenite stanje unesrećene osobe. Ako je pri svijesti, razgovarajte s njom smirenim tonom kako biste saznali gdje osjeća bol i što se točno dogodilo. Takav razgovor pomaže u smirivanju osobe, ali vam daje i dragocjene informacije o mogućim ozljedama. Provjerite osnovne životne funkcije prema ABC postupku: A (Airway) za provjeru je li dišni put otvoren, B (Breathing) kako biste utvrdili diše li osoba normalno te C (Circulation) za provjeru znakova krvotoka. Ako osoba nije pri svijesti, ali diše, pažljivo je postavite u bočni položaj kako biste osigurali prohodnost dišnih putova i spriječili gušenje. Svaka informacija o stanju unesrećenog bit će od presudne važnosti kada budete pozivali pomoć.
Pružanje prve pomoći usmjerite na najkritičnije ozljede. Kod vidljivog krvarenja, na ranu stavite izravan pritisak sterilnom gazom ili čistom tkaninom kako biste ga zaustavili. Ako je moguće, ozlijeđeni ud podignite iznad razine srca. Strane predmete nikada ne vadite iz rane. Kod sumnje na prijelom, najvažnije je imobilizirati ozlijeđeni dio tijela kako bi se smanjila bol i spriječile daljnje ozljede. Imobilizacija se može izvesti pomoću planinarskih štapova, grana ili drugih čvrstih predmeta koji se mogu pričvrstiti uz ozlijeđeni ud pomoću zavoja ili odjeće. Pravilo je imobilizirati dva susjedna zgloba, onaj iznad i ispod mjesta sumnje na prijelom.
Svaku ozljedu glave treba shvatiti krajnje ozbiljno. Ako je osoba gubila svijest, povraća ili je zbunjena, to su znakovi za uzbunu. U slučaju sumnje na ozljedu kralježnice, ne pomičite osobu osim ako nije u neposrednoj životnoj opasnosti.
Kako ispravno pozvati pomoć
Nakon pružanja prve pomoći i stabilizacije unesrećenog, bez odgode obavijestite Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS) pozivom na jedinstveni broj za hitne slučajeve 112. Prilikom poziva budite spremni dati što preciznije informacije: tko ste i odakle zovete, točnu lokaciju nesreće, po mogućnosti s GPS koordinatama, broj unesrećenih osoba, njihovo stanje i vrstu ozljeda. Također je važno opisati vremenske prilike na mjestu nesreće i navesti što ste poduzeli. Cjelovite upute za postupanje u slučaju nesreće ključne su za svakog planinara. U situacijama kada nema mobilnog signala, pomoć možete dozivati zvučnim signalima, poput zviždaljke, ili svjetlosnim signalima. Standardni međunarodni signal za pomoć u planini je šest znakova u minuti, nakon čega slijedi minuta pauze. Odgovor spasioca su tri znaka u minuti. Strpljivo čekajte dolazak pomoći, redovito provjeravajte stanje unesrećene osobe i pružajte joj podršku. ( Ordinacija.hr )
