Splenomegalija, ili uvećana slezena, nije bolest sama po sebi, već važan signal da se u tijelu događa nešto ozbiljnije. Ovaj tihi organ, ključan za naš imunitet, može se povećati zbog niza stanja, od infekcija do teških bolesti jetre i malignih oboljenja.
Slezena je mekan organ smješten duboko u trbušnoj šupljini, ispod lijevog rebrenog luka, gdje obavlja ključne zadatke. Djeluje kao filter za krv, uklanjajući stare i oštećene krvne stanice, te ima važnu ulogu u imunološkom sustavu. Kod zdravih odraslih osoba dugačka je do 12 centimetara i teška do 200 grama, stoga se ne može napipati tijekom pregleda. No, zbog raznih bolesti, slezena se može značajno povećati, stanje poznato kao splenomegalija, ponekad dosežući težinu i do dva kilograma. Njezino otkriveno uvećanje često je prvi znak koji liječnika vodi ka sumnji na postojanje nekog skrivenog zdravstvenog problema koji zahtijeva daljnju obradu.
Osjećaj punoće ili tupe boli u gornjem lijevom dijelu trbuha
Splenomegalija najčešće ne uzrokuje specifične simptome, pa se nerijetko otkriva potpuno slučajno. Kada se simptomi ipak pojave, pacijenti se žale na osjećaj punoće ili tupe boli u gornjem lijevom dijelu trbuha, koja se ponekad može širiti prema lijevom ramenu. Zbog pritiska koji uvećani organ vrši na želudac, može se javiti osjećaj rane sitosti, čak i nakon vrlo malog obroka. U nekim slučajevima, disfunkcija preopterećene slezene dovodi do smanjenja broja krvnih stanica, što se može očitovati kao anemija (umor i bljedilo), sklonost infekcijama ili lakše nastajanje modrica i krvarenje. Liječniku se treba javiti odmah ako je bol u trbuhu jaka ili se pogoršava pri dubokom udahu.
Drugi čest uzrok su bolesti jetre, posebice ciroza, koja dovodi do povišenog tlaka u krvnim žilama slezene i posljedičnog zastoja krvi. Hematološka i maligna oboljenja, uključujući leukemije i limfome, uzrokuju infiltraciju slezene abnormalnim stanicama
Popis potencijalnih uzročnika splenomegalije iznimno je dugačak. Čest razlog su infekcije, bilo virusne poput mononukleoze, bakterijske poput endokarditisa, ili parazitske poput malarije, kada se slezena povećava zbog pojačane imunološke aktivnosti. Drugi čest uzrok su bolesti jetre, posebice ciroza, koja dovodi do povišenog tlaka u krvnim žilama slezene i posljedičnog zastoja krvi. Hematološka i maligna oboljenja, uključujući leukemije i limfome, uzrokuju infiltraciju slezene abnormalnim stanicama. Tu su i autoimune bolesti poput lupusa i reumatoidnog artritisa, metabolički poremećaji kao što je Gaucherova bolest te krvni ugrušci u venama jetre ili slezene.
Provode se detaljne krvne pretrage, uključujući kompletnu krvnu sliku, kao i biokemijske testove za procjenu funkcije jetre. Ovisno o kliničkoj sumnji, rade se i specifični testovi na infektivne ili autoimune bolesti.
Dijagnostički postupak započinje temeljitim fizikalnim pregledom. Za potvrdu dijagnoze i precizno mjerenje veličine slezene ključne su slikovne metode poput ultrazvuka abdomena ili CT-a, koje mogu otkriti i promjene na drugim organima. Nakon što je splenomegalija potvrđena, slijedi potraga za uzrokom. Provode se detaljne krvne pretrage, uključujući kompletnu krvnu sliku, kao i biokemijske testove za procjenu funkcije jetre. Ovisno o kliničkoj sumnji, rade se i specifični testovi na infektivne ili autoimune bolesti. U nejasnim slučajevima, kada se sumnja na bolest koštane srži, može biti potrebna i njezina biopsija.
Liječenje uzroka i izbjegavanje rizika
Terapija je usmjerena na osnovnu bolest koja je dovela do uvećanja slezene. Ako je uzrok bakterijska infekcija, liječi se antibioticima, dok se maligna oboljenja tretiraju kemoterapijom ili zračenjem. Ako nema simptoma, a uzrok nije jasan, liječnik može preporučiti samo praćenje stanja. Najveća opasnost kod izražene splenomegalije je ruptura (puknuće) slezene, koja može nastati i pri lakšoj traumi abdomena te uzrokovati po život opasno unutarnje krvarenje. Zato se pacijentima savjetuje izbjegavanje kontaktnih sportova. Kirurško uklanjanje slezene (splenektomija) razmatra se samo u rijetkim slučajevima.
( Ordinacija.hr )
