Otežano disanje u ležećem položaju, poznato kao ortopneja, najčešće se povezuje sa zatajenjem srca, ali može biti posljedica i bolesti pluća, pretilosti ili poremećaja spavanja.
Većina ljudi bez poteškoća diše kada legne i odmara se. No, kod nekih se osoba upravo tada pojavljuje osjećaj nedostatka zraka, potreba za podizanjem glave ili spavanjem u gotovo sjedećem položaju kako bi mogli normalno disati.
Ovaj simptom naziva se ortopneja – otežano disanje koje se javlja kada osoba leži ravno, a smanjuje se kada sjedne ili ustane. Iako se najčešće povezuje sa zatajenjem srca, može biti znak različitih bolesti i stanja koja utječu na rad srca, pluća ili mehaniku disanja.
Prepoznavanje uzroka važno je jer pravodobno liječenje može značajno poboljšati disanje i kvalitetu života.
Zatajenje srca najčešći je uzrok ortopneje
Najčešći uzrok otežanog disanja pri ležanju je zatajenje srca – stanje u kojem srčani mišić više ne može dovoljno učinkovito pumpati krv bogatu kisikom kroz tijelo.
Do zatajenja srca mogu dovesti brojna stanja, među kojima su dugotrajno povišen krvni tlak, srčani udar i bolesti srčanih zalistaka. U početku simptomi mogu biti gotovo neprimjetni, no kako srce slabi, mogu se pojaviti umor, otežano disanje i osjećaj nedostatka zraka kada osoba legne.
Razlog tome je što se u ležećem položaju krv i tekućina iz nogu i trbuha vraćaju prema srcu i plućima. Kod zdravih osoba organizam se s tom promjenom lako nosi, ali kod osoba sa zatajenjem srca srce ne uspijeva učinkovito obraditi dodatno opterećenje. Posljedica može biti nakupljanje tekućine u plućima, odnosno plućna kongestija, zbog koje disanje postaje otežano.
Osim ortopneje, kod zatajenja srca mogu se pojaviti i lupanje srca, oticanje nogu, gležnjeva ili trbuha te iskašljavanje bijele ili ružičaste sluzi. Neki ljudi doživljavaju i paroksizmalnu noćnu dispneju – naglo buđenje tijekom noći zbog osjećaja gušenja ili nedostatka zraka.
KOPB može otežati disanje kada ležite
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) još je jedan čest razlog zbog kojeg osoba može imati problema s disanjem, osobito u uznapredovaloj fazi bolesti.
KOPB uzrokuje trajnu upalu i suženje dišnih putova te oštećenje alveola – sitnih plućnih mjehurića u kojima se odvija izmjena kisika i ugljikova dioksida. Najvažniji čimbenik rizika za razvoj bolesti je pušenje.
U početnim fazama simptomi mogu biti blagi, no s napredovanjem bolesti javljaju se kronični kašalj, iskašljavanje i otežano disanje, posebno pri fizičkom naporu.
Kod težeg KOPB-a može se razviti i ortopneja. Kada osoba legne, plućno tkivo dodatno se pritišće, a već oštećena pluća teže obavljaju izmjenu plinova. Osim toga, previše napuhana pluća ograničavaju rad dijafragme, glavnog mišića za disanje.
Pretilost može promijeniti način na koji dišemo
Višak tjelesne težine također može utjecati na disanje. Kod osoba s pretilošću masno tkivo nakupljeno u području prsnog koša i trbuha može ograničiti normalno širenje pluća i pokrete dijafragme.
Kada osoba legne, povećava se pritisak unutar prsnog koša i trbušne šupljine, zbog čega osjećaj nedostatka zraka može postati izraženiji.
Pretilost je povezana i s većim rizikom za druga stanja koja mogu uzrokovati ortopneju, poput astme, plućne hipertenzije i opstruktivne apneje u snu.
Poremećaji spavanja mogu uzrokovati osjećaj nedostatka zraka
Opstruktivna apneja u snu (OSA) poremećaj je kod kojeg tijekom spavanja dolazi do ponavljanih prekida disanja jer se dišni put privremeno zatvara.
Ti prekidi mogu se dogoditi mnogo puta tijekom noći i značajno narušiti kvalitetu sna. Najpoznatiji znakovi su glasno hrkanje, gušenje tijekom spavanja i izražena dnevna pospanost.
Kod nekih osoba ortopneja se može pojaviti zato što se pri ležanju meko tkivo u stražnjem dijelu grla opušta i dodatno sužava dišni put.
Rijetki, ali mogući uzroci: paraliza dijafragme i pleuralni izljev
Dijafragma je ključni mišić za disanje, a njezin rad kontroliraju frenični živci. Ako dođe do oštećenja tih živaca ili same dijafragme, može nastati paraliza dijafragme, stanje koje može uzrokovati izraženu ortopneju.
Uzroci mogu biti ozljede kralježnične moždine, komplikacije nakon operacija vratne kralježnice, tumori, degenerativne promjene ili neke neurološke bolesti poput multiple skleroze.
Još jedan mogući uzrok je pleuralni izljev – nakupljanje tekućine oko pluća. Budući da ta tekućina pritišće pluća i otežava njihovo širenje, osoba može osjećati nedostatak zraka, osobito kada leži.
Pleuralni izljev može nastati zbog zatajenja srca, raka, upale pluća ili plućne embolije. Uz otežano disanje mogu se pojaviti i bol u prsima, kašalj i povišena temperatura.
Upala pluća i nakupljanje tekućine u trbuhu također mogu otežati disanje
Kod težih oblika upale pluća može se pojaviti ortopneja jer upaljena pluća i nakupljanje tekućine u alveolama dodatno otežavaju izmjenu kisika. Pri ležanju se višak tekućine iz tijela može preraspodijeliti prema plućima, što dodatno pogoršava simptome.
Otežano disanje može se pojaviti i kod osoba s ascitesom, odnosno nakupljanjem tekućine u trbušnoj šupljini. Velika količina tekućine povećava pritisak u trbuhu i ograničava kretanje dijafragme.
Ascites se najčešće povezuje s cirozom jetre i malignim bolestima, ali može nastati i zbog drugih stanja.
Može li anksioznost uzrokovati osjećaj nedostatka zraka?
Promjene u disanju mogu biti povezane i s anksioznim poremećajima, osobito paničnim poremećajem.
Kod osoba koje doživljavaju napadaje panike može se javiti osjećaj gušenja, ubrzano disanje i snažan osjećaj nedostatka zraka. Stručnjaci smatraju da je riječ o složenoj povezanosti između dijelova mozga koji upravljaju strahom i sustava za regulaciju disanja.
Kako si pomoći ako imate ortopneju?
Mnogim osobama s ortopnejom pomaže spavanje u povišenom položaju. Dodatni jastuci ili podignuto uzglavlje mogu smanjiti premještanje krvi i tekućine prema plućima te olakšati disanje.
Broj jastuka koji je potreban za ugodno spavanje može biti pokazatelj pogoršanja simptoma. Ako osoba s vremenom treba sve više jastuka kako bi mogla disati, važno je razgovarati s liječnikom.
Liječenje ovisi o uzroku. Može uključivati terapiju kisikom, CPAP uređaje kod poremećaja disanja tijekom spavanja, lijekove za zatajenje srca poput diuretika, antibiotike kod bakterijskih infekcija, uklanjanje tekućine oko pluća ili kirurško liječenje određenih bolesti srca. Kod osoba s pretilošću smanjenje tjelesne težine može značajno pomoći.
Kada se treba javiti liječniku?
Otežano disanje koje se pojavljuje kada legnete ne treba ignorirati, osobito ako je novonastalo ili se pogoršava. Liječničku pomoć potrebno je potražiti ako se uz ortopneju javljaju:
- bol ili pritisak u prsima
- naglo pogoršanje disanja
- lupanje srca
- temperatura ili zimica
- iskašljavanje obojene ili ružičaste sluzi
- oticanje nogu, gležnjeva, ruku ili trbuha
- nagli gubitak ili porast tjelesne težine
- neuobičajen i izražen umor
Iako uzrok ponekad može biti bezazleniji, otežano disanje u ležećem položaju može biti važan znak bolesti srca ili pluća. Pravodobna procjena liječnika ključna je za otkrivanje uzroka i odgovarajuće liječenje.
(Ordinacija.hr)
