Znanstvenici upozoravaju kako veza između visokih temperatura i pojačanih alergijskih reakcija nije slučajna, već je riječ o složenom problemu koji se pogoršava s klimatskim promjenama.
Ljetni mjeseci za velik broj ljudi predstavljaju sinonim za odmor, no za one koji se bore s alergijama, ovo je razdoblje često ispunjeno zebnjom. Osjećaj da simptomi postaju nepodnošljivi s porastom temperature nije subjektivan dojam. Znanost potvrđuje da toplinski valovi stvaraju savršenu oluju za alergičare. Ne radi se samo o jednoj vrsti alergena; toplina djeluje kao multiplikator, pojačavajući proizvodnju peludi, stvarajući idealne uvjete za plijesan i grinje te izravno utječući na naš imunološki sustav. Tijelo pod toplinskim stresom postaje reaktivnije, što znači da i manje količine alergena mogu izazvati snažnije i neugodnije simptome, pretvarajući toplo ljetno poslijepodne u borbu za dah. To je složena interakcija između okoliša i našeg tijela.
Sezone peludi traju znatno duže
Glavni krivac za sezonske patnje nedvojbeno je pelud, a klimatske promjene pretvorile su ga u još moćnijeg neprijatelja. Rastuće globalne temperature i povećane koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi djeluju kao steroidi za biljke koje proizvode alergensku pelud. Istraživanja su pokazala da biljke poput ambrozije u uvjetima s više CO2 rastu brže i proizvode znatno više peludi. Štoviše, postoje dokazi da takva pelud postaje i “agresivnija”, jer sadrži više proteina koji potiču alergijsku reakciju. Posljedica je jasna: sezone peludi počinju ranije, traju znatno duže i intenzivnije su nego prije samo nekoliko desetljeća. U nekim dijelovima svijeta sezona se produljila za gotovo mjesec dana, osuđujući alergičare na dodatne tjedne borbe.
Visoke temperature predstavljaju fizički stres za organizam, a pod stresom imunološki sustav može postati neuravnotežen i skloniji pretjeranim reakcijama, što dovodi do pojačanog oslobađanja histamina.
Osim što mijenja okoliš, vrućina izravno utječe i na naše tijelo. Visoke temperature predstavljaju fizički stres za organizam, a pod stresom imunološki sustav može postati neuravnotežen i skloniji pretjeranim reakcijama, što dovodi do pojačanog oslobađanja histamina. U nekim slučajevima, reakcija tijela na toplinu je i sama alergijske prirode. Primjer je kolinergička urtikarija, poznatija kao alergija na znoj, gdje porast tjelesne temperature uslijed vježbanja ili stresa izaziva pojavu sitnog, crvenog osipa koji intenzivno svrbi, a koji se obično povuče unutar sata. Iako rjeđa, postoji i kontaktna toplinska urtikarija, kod koje osip nastaje na mjestu izravnog dodira kože s vrućim predmetom. Dehidracija, čest ljetni problem, dodatno može narušiti tjelesnu ravnotežu.
Visoka vlaga u zraku, koja često prati toplinske valove, stvara idealne uvjete za rast plijesni i razmnožavanje grinja. Spore plijesni, koje se mogu naći u vlažnim podrumima i kupaonicama, snažni su respiratorni alergeni.
Pelud, međutim, nije jedini ljetni alergen. Visoka vlaga u zraku, koja često prati toplinske valove, stvara idealne uvjete za rast plijesni i razmnožavanje grinja. Spore plijesni, koje se mogu naći u vlažnim podrumima i kupaonicama, snažni su respiratorni alergeni. Grinje, mikroskopska stvorenja iz posteljine i tepiha, također se ubrzano razmnožavaju u toplim uvjetima. Ljeto je i sezona pojačane aktivnosti insekata, što povećava rizik od uboda osa, pčela i komaraca. Uz to, javljaju se i skrivene zamke poput oralnog alergijskog sindroma, gdje zbog križne reaktivnosti s peludi, konzumacija svježeg voća i povrća može izazvati svrbež i oticanje usana i grla. Čak i neki lijekovi za alergiju mogu kao nuspojavu imati povećanu osjetljivost kože na sunce, dodatno komplicirajući boravak na otvorenom.
Strategije za ublažavanje simptoma
Suočeni s ovim izazovima, ključno je usvojiti strategije za ublažavanje simptoma. To podrazumijeva praćenje peludne prognoze i izbjegavanje boravka na otvorenom u vrijeme najviših koncentracija peludi. Korištenje klima uređaja s kvalitetnim filtrima pomaže u pročišćavanju zraka u zatvorenim prostorima. Održavanje vlažnosti zraka ispod 50 posto uz pomoć odvlaživača može smanjiti rast plijesni i broj grinja. Redovito usisavanje usisavačima s HEPA filterima, pranje posteljine na visokim temperaturama i brisanje prašine vlažnom krpom dodatni su koraci u kontroli unutarnjih alergena. Važno je i obrisati kućne ljubimce nakon povratka izvana. Pri izlasku se preporučuje nošenje zaštitne odjeće i korištenje repelenata. Ipak, najvažniji je savjet konzultirati se s liječnikom ili alergologom koji može preporučiti odgovarajuću terapiju i izraditi osobni plan. ( Ordinacija.hr )
