Otoskleroza je progresivna bolest koja uzrokuje gubitak sluha zbog abnormalnog preuređivanja kosti u srednjem uhu. Najčešće pogađa mlade žene, no zahvaljujući suvremenoj medicini, postoje učinkovita rješenja koja mogu vratiti svijet zvukova.
Otoskleroza je podmukla bolest zbog abnormalnog preuređivanja koštanog tkiva unutar srednjeg uha, a pogađa milijune ljudi. U zdravom uhu lanac sićušnih koščica prenosi vibracije, no ovdje se kost oko stremena (stapesa), najmanje kosti u tijelu, počinje zgušnjavati. S vremenom otvrdne i fiksira stremen, sprječavajući ga da vibrira. Time se prekida put zvuka prema unutarnjem uhu, što rezultira provodnim gubitkom sluha, vodećim uzrokom oštećenja sluha kod mlađih odraslih.
Prvi znak je poteškoća u razumijevanju tihih zvukova
Simptomi otoskleroze razvijaju se postupno, često počevši na jednom uhu prije nego zahvate i drugo. Prvi znak je poteškoća u razumijevanju tihih zvukova poput šapata. Uz progresivni gubitak sluha, čest pratitelj je i tinitus, uporan osjećaj zujanja ili šuštanja u ušima. Rjeđe se mogu javiti i problemi s ravnotežom ili vrtoglavica. Zanimljivo je da oboljeli često govore tiše jer im se vlastiti glas, zbog provođenja zvuka kostima lubanje, čini glasnijim nego što jest.
Vjeruje se da hormonalne promjene, osobito tijekom trudnoće, mogu potaknuti ili ubrzati napredovanje bolesti kod žena koje već imaju genetsku predispoziciju.
Iako točan uzrok ostaje nepoznat, genetika igra najvažniju ulogu jer se stanje često prenosi kroz obitelji. Osoba čiji roditelj ima otosklerozu ima oko 25 posto šanse da je i sama razvije. Žene su pogođene češće od muškaraca, uglavnom u dobi između 20 i 45 godina. Vjeruje se da hormonalne promjene, osobito tijekom trudnoće, mogu potaknuti ili ubrzati napredovanje bolesti kod žena koje već imaju genetsku predispoziciju.
Zanimljivo je da oboljeli često govore tiše jer im se vlastiti glas, zbog provođenja zvuka kostima lubanje, čini glasnijim nego što jest
Dijagnozu postavlja specijalist otorinolaringolog (ORL) nakon pregleda i testova. Prvo se isključuju drugi uzroci gubitka sluha, poput upale. Ključan je audiogram, kojim se mjeri osjetljivost sluha i utvrđuje vrsta oštećenja, koja je tipično provodna. Timpanometrija procjenjuje pokretljivost bubnjića, a često se bilježi i izostanak stapedijalnog refleksa, što je važan pokazatelj. Ponekad liječnik preporuči i CT snimanje kako bi se vizualizirale promjene na kostima i potvrdila dijagnoza.
Suvremeni pristup liječenju
Pristup liječenju ovisi o stupnju gubitka sluha. Kod blagog oštećenja, liječnik može preporučiti samo praćenje progresije bolesti. Kada gubitak sluha ometa komunikaciju, opcija su slušna pomagala. Suvremeni slušni aparati mogu značajno poboljšati sluh pojačavanjem zvuka i predstavljaju učinkovito, neinvazivno rješenje, a audiolog ih prilagođava potrebama pacijenta. Važno je naglasiti da, iako pomažu, oni ne zaustavljaju napredovanje same bolesti.
Za trajnije rješenje, kirurški zahvat stapedotomija je zlatni standard. Tijekom ove mikrokirurške operacije fiksirani stremen zamjenjuje se minijaturnom protezom koja ponovno uspostavlja prijenos zvučnih vibracija. Uspješnost zahvata je iznimno visoka, s poboljšanjem sluha u oko 90 posto slučajeva. Život s otosklerozom zahtijeva redovite kontrole, no uz adekvatno liječenje, bilo pomagalima ili operacijom, većina ljudi može voditi normalan život bez socijalnih ograničenja ( Ordinacija.hr )
