Kako prepoznati kvalitetan proizvod među brojnim ponudama i zašto cijena, trendovi i popularnost ne bi trebali biti jedini kriteriji, objašnjava direktorica Razvoja i Registracije u tvrtki NEVA d.o.o. i članica Vijeća Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK.
Kozmetika danas više nije samo pitanje izgleda – sve je više potrošača koji je povezuju sa zdravljem kože, svakodnevnom brigom o sebi i zdravim starenjem. No, uz rast interesa za sastojke, sigurnost proizvoda i personalizirane rutine, raste i broj nedoumica koje se šire društvenim mrežama – od mitova o „štetnim“ sastojcima do popularnih trendova koji mogu ugroziti zdravlje kože. Koliko su kozmetički proizvodi na tržištu sigurni, što doista znače oznake poput „prirodno“ i „clean beauty“ te kako potrošači mogu donositi informirane odluke, razgovarali smo s Lanom Brkić, direktoricom Razvoja i Registracije u tvrtki NEVA d.o.o. i članicom Vijeća Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK.
Koliko su kozmetički proizvodi koji se nalaze na hrvatskom i europskom tržištu zapravo sigurni?
Kozmetički proizvodi koji se legalno prodaju na hrvatskom i europskom tržištu u pravilu su sigurni kada se koriste u skladu s namjenom i uputama proizvođača. Svaki proizvod prije stavljanja na tržište mora proći strogu procjenu sigurnosti te imati izrađeno Izvješće o sigurnosti kozmetičkog proizvoda, u skladu s propisima Europske unije. Pri procjeni se ne razmatra samo može li neki sastojak biti potencijalno opasan, nego i koliki je stvarni rizik pri njegovoj uporabi. U obzir se uzimaju koncentracija sastojaka, način i učestalost primjene, područje primjene, moguće izlaganje korisnika te stabilnost i mikrobiološka ispravnost gotovog proizvoda. Ako sigurnost nije dovoljno dokazana, proizvod se ne smije staviti na tržište. Sigurnost se prati i nakon stavljanja proizvoda na tržište. Nova znanstvena saznanja ili prijavljeni neželjeni učinci mogu dovesti do ograničavanja ili zabrane uporabe pojedinih sastojaka. Važno je naglasiti da se neželjene reakcije ipak mogu javiti kod osjetljivih osoba ili zbog nepravilne uporabe proizvoda, kao i kod proizvoda nepoznatog podrijetla kupljenih putem nepouzdanih internetskih kanala. Koliko je sigurnost važna potrošačima pokazuje i Europsko istraživanje o percepciji potrošača iz 2026., prema kojem čak 92 posto ispitanika očekuje da kozmetički proizvodi budu sigurni, dok ih 83 posto navodi da ih svakodnevno koristi s povjerenjem kada se upotrebljavaju prema namjeni.
Novo europsko istraživanje pokazuje da potrošači kozmetiku sve manje doživljavaju kao sredstvo za uljepšavanje, a sve više kao dio brige o zdravlju i zdravom starenju. Što je, po vašem mišljenju, dovelo do takve promjene i koliko ona mijenja samu kozmetičku industriju?
Potrošačima je i dalje izgled važan, ali se pojam ljepote proširio. Kozmetika se danas sve češće promatra kao dio svakodnevne higijene, prevencije, mentalnog blagostanja i očuvanja kvalitete života. Tome je pridonijela šira društvena promjena prema proaktivnoj brizi o zdravlju: ljudi prate san i tjelesnu aktivnost, više razmišljaju o prehrani, prevenciji i takozvanom healthspanu, broju godina provedenih u dobrom zdravlju, a ne samo o duljini života. Rezultati istraživanja dobro pokazuju tu promjenu. Među ispitanicima koji imaju rutinu osobne njege, 48 posto smatra da ona već danas podupire njihovo zdravlje i dobrobit, 42 posto povezuje je sa zdravim starenjem, a 39 posto sa stvaranjem zdravijih svakodnevnih navika. Istodobno, 54 posto i dalje ističe održavanje izgleda. Dakle, zdravstvena dimenzija ne zamjenjuje estetsku, nego joj se pridružuje. Čak 73 posto ispitanika svoje rutine povezuje s dobrobiti i zdravim starenjem, samostalno ili zajedno s izgledom, dok 94 posto smatra da učenje jednostavnih rutina njege može pomoći u održavanju zdravih navika i zdravijem starenju. Istraživanje je provedeno na 6.001 potrošaču u deset europskih zemalja, pa je riječ o prilično širokom pokazatelju promjene percepcije.
Jesu li danas potrošači informiraniji?
Da, potrošači su danas informiraniji i zahtjevniji nego prije. Sve više proučavaju sastojke, traže znanstveno utemeljene informacije, uspoređuju proizvode i očekuju jasne dokaze o njihovoj sigurnosti i učinkovitosti. Istodobno raste interes za personalizirana rješenja i proizvode koji pridonose zdravlju kože, a ne samo estetskom izgledu. Takve promjene mijenjaju i kozmetičku industriju. Umjesto isključivog naglaska na ljepoti, sve je veći fokus na očuvanju kožne barijere, zdravom starenju, zaštiti od vanjskih utjecaja i cjelokupnoj dobrobiti. To od proizvođača traži više ulaganja u istraživanja, klinička ispitivanja i transparentnu komunikaciju. Ipak, veća dostupnost informacija ne znači uvijek i bolju informiranost. Društvene mreže olakšale su pristup korisnim savjetima, ali su istodobno pridonijele širenju poluinformacija i mitova. Zato je važno razlikovati znanstveno utemeljene informacije od marketinških poruka i sadržaja koji nije potkrijepljen dokazima.
Na društvenim mrežama često se šire upozorenja o pojedinim sastojcima poput parabena, sulfata, silikona ili aluminijevih soli. Koliko su takve tvrdnje utemeljene na znanstvenim dokazima, a koliko na dezinformacijama?
Tvrdnje koje se šire društvenim mrežama često proizlaze iz stvarnih znanstvenih spoznaja, no pritom se pojednostavljuju ili izvlače iz konteksta, zbog čega nerijetko prerastaju u dezinformacije. Jedna od najčešćih pogrešaka jest promatranje čitavih skupina sastojaka kao jednako opasnih, bez uzimanja u obzir njihove koncentracije, formulacije, načina primjene i stvarne izloženosti. Upravo je procjena stvarnog rizika temelj suvremene toksikologije. Naime, nije dovoljno utvrditi da neka tvar pri vrlo visokim dozama može izazvati određeni učinak, već je ključno procijeniti predstavlja li ona rizik u količini u kojoj se nalazi u konkretnom kozmetičkom proizvodu i pri uobičajenoj uporabi.
Parabeni, sulfati, silikoni i aluminijeve soli često se navode kao „problematični“ sastojci, no važno je razlikovati znanstvene činjenice od pojednostavljenih tvrdnji. Nije svaki sastojak iz određene skupine jednak niti ima ista svojstva, pa se svaki procjenjuje zasebno. Europska unija dopušta uporabu samo onih sastojaka za koje je, na temelju dostupnih znanstvenih dokaza, utvrđeno da su sigurni u propisanim koncentracijama i uvjetima uporabe. Primjerice, određeni parabeni zabranjeni su zbog nedostatka podataka, dok su metilparaben i propilparaben dopušteni u propisanim koncentracijama. Slično vrijedi i za sulfate, silikone i aluminijeve soli, oni mogu izazvati individualne reakcije kod osjetljivih osoba, ali trenutačne znanstvene procjene ne potvrđuju tvrdnje da su pri uobičajenoj uporabi općenito štetni ili povezani s bolestima koje im se često pripisuju. Ključno je razlikovati opasnost od rizika. Sama činjenica da neka tvar u laboratorijskim uvjetima može pokazati određeni učinak ne znači da predstavlja rizik za potrošača pri stvarnoj uporabi. Upravo zato europske procjene sigurnosti uzimaju u obzir koncentraciju sastojka, način primjene, ukupnu izloženost i dostupne znanstvene dokaze, a konačne ocjene donose neovisna stručna tijela poput Znanstvenog odbora za sigurnost potrošača (SCCS).
Mnogi potrošači teško se snalaze među oznakama poput “prirodno”, “bio”, “organsko”, “clean beauty” ili “dermatološki testirano”. Što te oznake doista znače i mogu li biti jamstvo kvalitete ili sigurnosti?
Oznake poput „prirodno“, „bio“, „organsko“ ili „clean beauty“ često stvaraju dojam da je proizvod sigurniji ili kvalitetniji, no to nije nužno tako. Svi kozmetički proizvodi koji se legalno prodaju u Hrvatskoj i Europskoj uniji moraju zadovoljiti jednake sigurnosne zahtjeve, bez obzira na to sadrže li prirodne ili sintetske sastojke. Pojmovi poput „prirodno“ ili „organsko“ govore o podrijetlu sastojaka, a ne o sigurnosti proizvoda, dok „clean beauty“ nije zakonski definiran pojam i najčešće predstavlja marketinšku oznaku. S druge strane, oznaka „dermatološki testirano“ znači da je proizvod ispitan pod nadzorom dermatologa, ali ni ona ne može jamčiti kako kod pojedinih osoba neće izazvati reakciju. Zato je pri odabiru kozmetike važnije obratiti pozornost na sastav proizvoda, upute za uporabu i vjerodostojnost proizvođača nego odluku temeljiti isključivo na marketinškim oznakama.
Sve je više osoba koje prijavljuju osjetljivu kožu ili alergijske reakcije. Primjećujete li i vi taj trend te kako kozmetička industrija odgovara na potrebe takvih potrošača?
Da, taj je trend primjetan, no važno je razlikovati osjetljivu kožu od prave alergije. Osjetljiva koža može reagirati peckanjem, zatezanjem ili crvenilom bez imunološke alergijske reakcije. Prema meta-analizi, neki stupanj osjetljivosti prijavljuje oko 44 posto Europljana, dok istraživanja ne pokazuju jednako izražen porast klinički potvrđenih kontaktnih alergija. Teško je reći što je razlog za sve češći osjećaj osjetljivosti kože, te je vjerojatno uključeno dosta čimbenika, veća osviještenost potrošača, okolišni utjecaji, ali i sve složenije rutine njege te nepravilno kombiniranje aktivnih sastojaka poput kiselina, retinoida i pilinga, što može narušiti kožnu barijeru i povećati njezinu reaktivnost. Njihova pretjerana ili nepravilna uporaba može narušiti zaštitnu kožnu barijeru, dok kod pojedinih osoba reakcije mogu izazvati i mirisi, određeni konzervansi ili boje za kosu. Hoće li do reakcije doći ovisi o individualnoj sklonosti, koncentraciji sastojka i načinu uporabe. Kozmetička industrija na to odgovara razvojem jednostavnijih formulacija, proizvoda bez mirisa, blažih sredstava za čišćenje i proizvoda za obnovu kožne barijere, uz veći naglasak na dermatološka ispitivanja i jasnije označavanje potencijalnih alergena. Ipak, oznaka „za osjetljivu kožu“ nije jamstvo da proizvod kod nikoga neće izazvati reakciju jer ona uvijek ovisi i o individualnim karakteristikama korisnika.
Koliko je važno čitati deklaracije na kozmetičkim proizvodima i na što bi prosječan potrošač prije svega trebao obratiti pozornost?
Čitanje deklaracije vrlo je važno, ali ne zato da bi potrošač tražio sastojke koji zvuče „kemijski“, nego da provjeri odgovara li mu proizvod i kako ga sigurno koristiti. Prije svega treba obratiti pozornost na:
- namjenu proizvoda i upozorenja,
- rok trajanja ili simbol otvorene posudice, primjerice 6M ili 12M, koji pokazuje koliko se dugo proizvod može koristiti nakon otvaranja
- popis sastojaka – INCI, osobito ako osoba ima poznatu alergiju ili osjetljivost na mirise, konzervanse ili druge sastojke
Sastojci su uglavnom navedeni prema količini, od najzastupljenijih prema manje zastupljenima, dok oni prisutni u koncentraciji manjoj od jedan posto mogu biti navedeni različitim redoslijedom. Deklaracija je najkorisnija kada potrošaču pomaže pravilno koristiti proizvod i izbjegavati sastojke na koje već ranije reagirao.
Često se smatra da „skuplje znači bolje“. Vrijedi li to pravilo i u svijetu kozmetike?
U kozmetici viša cijena sama po sebi nije jamstvo veće sigurnosti ni bolje učinkovitosti. Svi kozmetički proizvodi koji se legalno prodaju na hrvatskom i europskom tržištu moraju ispuniti iste zakonske zahtjeve sigurnosti, neovisno o tome pripadaju li luksuznom ili pristupačnijem cjenovnom razredu. Skuplji proizvod može ponuditi ugodniju teksturu, luksuznije pakiranje, veću koncentraciju pojedinih aktivnih sastojaka ili biti rezultat većih ulaganja u razvoj i klinička ispitivanja. Međutim, dio njegove cijene često proizlazi i iz vrijednosti brenda, marketinških aktivnosti, dizajna ambalaže ili mirisne komponente, a ne nužno iz bolje učinkovitosti. S druge strane, kvalitetan kozmetički proizvod ne mora biti najskuplji. Ono što je doista važno jest da je formulacija stabilna, da odgovara tipu i potrebama kože te da proizvođač može potkrijepiti tvrdnje koje navodi. Pri odabiru kozmetike cijena bi zato trebala biti tek jedan od kriterija. Mnogo su važniji sastav proizvoda, jasna deklaracija, upute za uporabu, vjerodostojnost proizvođača te kupnja iz provjerenih prodajnih kanala.
Društvene mreže snažno utječu na navike potrošača i populariziraju različite beauty trendove. Jesu li neki od njih potencijalno rizični za zdravlje kože?
Da, pojedini beauty trendovi mogu predstavljati rizik, osobito kada se proizvodi koriste prečesto, u pogrešnim kombinacijama ili kada se profesionalni tretmani pokušavaju izvoditi kod kuće. Najčešći problem je pretjerano kombiniranje retinoida, AHA i BHA kiselina te pilinga, što može dovesti do iritacije, crvenila, suhoće i oštećenja kožne barijere. Rizični mogu biti i trendovi poput kućnog microneedlinga ili korištenja uređaja poput fibroblast penova, koji pri nepravilnoj uporabi mogu uzrokovati infekcije, ožiljke ili promjene pigmentacije. Posebno zabrinjavaju i domaći pripravci za zaštitu od sunca jer njihova učinkovitost i razina zaštite nisu znanstveno potvrđene. Popularnost na društvenim mrežama nije dokaz da je neki proizvod ili postupak siguran. Kozmetičke proizvode i aktivne sastojke treba uvoditi postupno, koristiti prema uputama te, u slučaju jačih reakcija kože, prekinuti uporabu i potražiti savjet stručnjaka.
Sve više građana kupuje kozmetiku putem interneta, uključujući proizvode izvan Europske unije. Na koje rizike treba obratiti pozornost i kako prepoznati pouzdanog prodavatelja?
Kupnja kozmetike putem interneta može biti sigurna, no veći oprez potreban je kod proizvoda koji se naručuju izravno izvan Europske unije. Takvi proizvodi ponekad nemaju provedenu europsku procjenu sigurnosti, mogu sadržavati zabranjene sastojke ili nemaju odgovarajuću deklaraciju. To potvrđuje i europska carinska kontrola iz 2025., u kojoj čak 65 posto od oko 6.000 pregledanih kozmetičkih proizvoda kupljenih putem e-trgovine nije bilo usklađeno s propisima EU-a. Iako je riječ o ciljano kontroliranom uzorku, rezultati jasno upozoravaju na potrebu za oprezom. Pouzdan prodavatelj jasno navodi podatke o tvrtki, kontakt, uvjete kupnje i povrata, dok proizvod mora imati potpunu deklaraciju i odgovornu osobu sa sjedištem u EU-u. S druge strane, neuobičajeno niska cijena, nejasno podrijetlo, izostanak deklaracije ili obećanja o „čudesnim“ učincima znakovi su na koje potrošači trebaju obratiti posebnu pozornost. Ni dobre recenzije same po sebi nisu jamstvo da je proizvod siguran ili autentičan.
Održivost je jedna od glavnih tema u industriji. Kako proizvođači danas usklađuju zahtjeve za ekološki prihvatljivijom ambalažom i formulacijama sa sigurnošću i učinkovitošću proizvoda?
Održivost je danas jedan od ključnih smjerova razvoja kozmetičke industrije, ali ne smije biti na štetu sigurnosti ili kvalitete proizvoda. Zato svaka promjena ambalaže ili formulacije mora proći odgovarajuća ispitivanja kako bi se potvrdilo da proizvod ostaje siguran, stabilan i učinkovit. Proizvođači sve više koriste reciklabilnu i ponovno punjivu ambalažu, reciklirane materijale te sirovine iz obnovljivih izvora i biorazgradivije sastojke. Istodobno, ambalaža i dalje mora štititi proizvod od svjetlosti, zraka i mikroorganizama, a formulacija osigurati mikrobiološku stabilnost i učinkovitost. Zato „prirodnije“ ili ekološki prihvatljivije rješenje nije uvijek i najbolje ako narušava sigurnost proizvoda. Cilj održive kozmetike nije samo smanjiti utjecaj na okoliš, nego tijekom cijelog životnog ciklusa zadržati ono što je najvažnije sigurnost, kvalitetu i učinkovitost proizvoda.
Kada govorimo o deterdžentima i sredstvima za čišćenje doma, postoje li najčešće pogreške koje građani rade, osobito u kućanstvima s malom djecom, starijim osobama ili osobama sklonima alergijama?
Najčešće pogreške povezane su s nepravilnom uporabom i čuvanjem sredstava za čišćenje. Jedna od najopasnijih je miješanje različitih proizvoda, osobito izbjeljivača na bazi klora sa sredstvima koja sadrže kiseline ili amonijak, jer se pritom mogu osloboditi otrovni plinovi koji nadražuju oči i dišni sustav. Često se koristi i veća količina sredstva od preporučene ili koncentrati bez odgovarajućeg razrjeđivanja, iako to ne povećava učinkovitost, nego rizik od iritacije kože, očiju i dišnih putova. Osobe s astmom, alergijama ili osjetljivom kožom trebale bi birati proizvode koji im ne izazivaju simptome te prostor tijekom čišćenja dobro prozračiti. U kućanstvima s malom djecom i starijim osobama posebnu pozornost treba posvetiti sigurnom čuvanju proizvoda. Sredstva za čišćenje uvijek treba držati u originalnoj ambalaži, izvan dohvata djece i odvojeno od hrane. Nikada ih ne treba pretakati u boce za piće jer može doći do opasne zamjene. Najbolja zaštita i dalje je pravilna uporaba proizvoda, pridržavanje uputa na ambalaži i izbjegavanje improvizacije.
Koja su tri najvažnija savjeta koja biste dali građanima kako bi donosili informirane odluke pri kupnji kozmetike i proizvoda za osobnu higijenu te izbjegli najčešće zablude?
Prvo, kupujte proizvode od pouzdanih prodavatelja i uvijek provjerite deklaraciju, sastojke, rok uporabe te podatke o odgovornoj osobi u Europskoj uniji. Poseban oprez potreban je kod proizvoda nepoznatog podrijetla koji se prodaju putem interneta. Drugo, ne donosite odluku isključivo na temelju cijene, reklame ili popularnih oznaka poput „prirodno“, „clean“ ili „bez parabena“. Takvi izrazi sami po sebi nisu jamstvo sigurnosti ni kvalitete. Treće, birajte proizvode prema tipu kože i svojim potrebama, a ne prema viralnim trendovima ili preporukama influencera. Informirana kupnja znači odabrati proizvod koji je siguran, odgovara vašim potrebama i dolazi iz provjerenog izvora, a ne onaj koji je najpopularniji na društvenim mrežama.
(Ida Balog)
