Veliko istraživanje na više od 400 tisuća djece i adolescenata pokazalo je pad mišićne snage, fleksibilnosti i tjelesne kondicije tijekom posljednjih desetljeća.
Nova velika studija pokazala je zabrinjavajući trend – djeca i adolescenti u Europi danas su u lošijoj tjelesnoj formi nego u gotovo bilo kojem razdoblju posljednjih 60 godina. Pad tjelesne spremnosti mogao bi imati posljedice ne samo na njihovo trenutačno zdravlje, već i na zdravlje u odrasloj dobi.
Istraživanje provedeno na više od 400 tisuća djece i mladih, prenosi Euronews, pokazalo je da europska djeca ne dosežu preporučene razine tjelesne spremnosti kada je riječ o mišićnoj snazi, fleksibilnosti, sastavu tijela i kondiciji. Znanstvenici sa Sveučilišta u Zaragozi analizirali su podatke o zdravstveno povezanoj tjelesnoj spremnosti djece i adolescenata te utvrdili da se od 1990. godine bilježi njezin kontinuirani pad.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Sports Medicine – Open, a obuhvatili su četiri ključna pokazatelja tjelesnog zdravlja: mišićnu snagu, fleksibilnost, sastav tijela i kardiorespiratornu kondiciju. Autori upozoravaju da su upravo ti čimbenici važni pokazatelji sadašnjeg i budućeg zdravlja djece i mladih.
– Propuštamo veliku priliku koju će kasnije biti teško nadoknaditi – naveli su istraživači, ističući potrebu za većim ulaganjem u promicanje tjelesne aktivnosti među djecom.
Djeca imaju sve manje mišićne snage
Studija je analizirala podatke 417.362 djece i adolescenata u dobi od 6 do 16 godina iz 20 europskih zemalja. Obuhvaćeno je razdoblje od 1965. do 2023. godine. Rezultati su pokazali da se snaga gornjeg dijela tijela kod djece i mladih općenito smanjuje od 1970-ih godina. Iako je između 1980. i 2000. godine zabilježeno razdoblje stabilizacije, nakon toga ponovno je uslijedio pad.
Sličan trend primijećen je i kod snage donjeg dijela tijela. Ona se do 1980-ih godina poboljšavala, no nakon toga kontinuirano opada. Istraživači su je procjenjivali testovima skoka koji se često koriste za mjerenje eksplozivne snage nogu.
Znanstvenici su upozorili i na pogoršanje sastava tijela kod djece, odnosno povećanje udjela tjelesne masti. Pritom naglašavaju da se taj problem često ne prepoznaje dovoljno kada se kao jedina mjera koristi indeks tjelesne mase (BMI), jer on ne pokazuje uvijek stvarni odnos mišićnog i masnog tkiva.
Najveći pad bilježi se kod fleksibilnosti
Od svih promatranih pokazatelja, najizraženiji negativan trend zabilježen je kod fleksibilnosti. Sposobnost pokretljivosti tijela kontinuirano se smanjuje, a taj se pad dodatno ubrzao nakon 2000. godine.
Kada je riječ o kardiorespiratornoj kondiciji – odnosno sposobnosti srca, pluća i krvnih žila da tijekom dugotrajnog fizičkog napora učinkovito opskrbe mišiće kisikom – situacija je nešto povoljnija.
Nakon dugogodišnjeg pada, najnoviji podaci pokazuju da se razina kondicije možda stabilizirala između 2015. i 2023. godine. Ipak, istraživači upozoravaju da su današnje vrijednosti i dalje niže nego u prethodnim desetljećima. Zbog toga pozivaju javne institucije na snažnije mjere kojima bi se djecu potaknulo na redovitu tjelesnu aktivnost.
Zašto je tjelesna spremnost u djetinjstvu važna?
Tjelesna spremnost nije samo pitanje sportskih sposobnosti, već jedan od važnih pokazatelja zdravlja tijekom djetinjstva i adolescencije. Istraživanja pokazuju da dobra kardiorespiratorna izdržljivost i zdrav sastav tijela u mlađoj dobi mogu biti povezani s boljim zdravljem srca i krvnih žila te manjim rizikom od bolesti i prijevremene smrti u kasnijem životu.
Također, razvijena mišićna snaga tijekom djetinjstva i adolescencije povezana je sa zdravijim sastavom tijela i manjim rizikom od prekomjerne tjelesne mase.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da djeca i adolescenti svakodnevno budu tjelesno aktivni najmanje 60 minuta. Aktivnost bi trebala uključivati umjerene do intenzivne oblike kretanja, kao i vježbe koje jačaju mišiće i kosti najmanje tri puta tjedno. Međutim, više od 75 posto europskih adolescenata ne zadovoljava te preporuke.
Sjedilački način života povećava zdravstvene rizike
Prema podacima WHO-a, tjelesna neaktivnost jedan je od važnih čimbenika rizika za razvoj brojnih kroničnih bolesti. Na globalnoj razini povezuje se s oko šest posto ukupnog opterećenja bolešću uzrokovanom koronarnom bolesti srca, sedam posto slučajeva dijabetesa tipa 2, deset posto slučajeva raka dojke te deset posto slučajeva raka debelog crijeva.
Osim toga, tjelesna neaktivnost povezana je s oko devet posto prijevremenih smrti, 7,2 posto ukupne smrtnosti i 7,6 posto smrti povezanih s bolestima srca i krvnih žila. Autori studije zato upozoravaju da je potrebno djelovati već u djetinjstvu jer se zdrave životne navike, uključujući redovito kretanje, stvaraju upravo u najranijoj dobi.
(Ordinacija.hr)
