Nova analiza više od 321.000 ljudi pokazala je da bolne, mjehuraste i teške opekline od sunca mogu biti povezane s većim rizikom od planocelularnog karcinoma kože, osobito ako se ponavljaju tijekom djetinjstva.
Ljeto, sunce i preplanula koža mnogima su sinonim za godišnji odmor. No, ako ste tijekom djetinjstva ili mladosti često „izgorjeli“ na suncu, posljedice tih opeklina možda nisu nestale zajedno s crvenilom i ljuštenjem kože. Nova analiza pokazuje da čak i nekoliko ozbiljnih opeklina može dugoročno utjecati na zdravlje kože.
Meta-analiza objavljena u časopisu JAMA Dermatology, prenosi ScienceAlert, pokazala je da osobe koje su tijekom života imale bolne, mjehuraste ili teške opekline od sunca imaju veći rizik od razvoja planocelularnog karcinoma kože (cSCC), jednog od najčešćih oblika raka kože.
Rizik raste s brojem teških opeklina
Istraživači su analizirali podatke iz 17 studija koje su obuhvatile više od 321.000 ljudi. Rezultati su pokazali da su osobe koje su tijekom života imale umjereno često bolne, mjehuraste ili teške opekline od sunca imale 51 posto veće izglede za razvoj planocelularnog karcinoma kože u usporedbi s osobama koje nisu imale takve opekline.
Kod onih koji su često doživljavali teške opekline, izgledi za razvoj ovog oblika raka kože bili su 69 posto veći.
Posebno zabrinjavaju rezultati koji se odnose na djetinjstvo. Česte i teške opekline u toj dobi bile su povezane s čak tri puta većim izgledima za razvoj planocelularnog karcinoma kože. Čak se i nekoliko ozbiljnih opeklina pokazalo povezanim s povećanim rizikom.
Stručnjaci sa Sveučilišta Rochester Medical Center u New Yorku ovakve teške opekline nazivaju „opeklinama koje mijenjaju život“ jer UV zračenje može oštetiti DNK u stanicama kože, a posljedice tog oštećenja mogu se protezati desetljećima.
Koža se oporavi, ali oštećenje DNK može ostati
Kada se nakon nekoliko dana povuku crvenilo, bol i peckanje, lako je pomisliti da je problem riješen. Međutim, činjenica da se koža izvana oporavila ne znači da je nestalo i svako oštećenje na staničnoj razini.
– Kada tijelo pokušava popraviti takvo oštećenje, ponekad može doći do pogrešaka. S vremenom se te mutacije mogu nakupljati i pridonijeti razvoju raka kože – objasnila je Adrienne Victor, onkologinja s Wilmot Cancer Institutea Sveučilišta Rochester, koja nije sudjelovala u istraživanju.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih dermatolozi godinama upozoravaju da opekline od sunca nisu samo privremena neugodnost, već znak da je koža pretrpjela UV oštećenje.
Zašto je teško procijeniti posljedice starih opeklina?
Meta-analizu, objavljenu 2025. godine, proveli su dermatolog Isaac Weber i njegovi kolege iz Centra za rak MD Anderson Sveučilišta Texas te drugih američkih institucija. Iako je veza između izloženosti UV zračenju i planocelularnog karcinoma kože dobro poznata, znanstvenicima je nešto teže precizno odrediti koliki je zaseban doprinos samih opeklina od sunca.
Problem je u tome što osobe koje su tijekom života često izgorjele na suncu mogu istodobno biti i više ukupno izložene UV zračenju. Zbog toga nije jednostavno razdvojiti posljedice kronične izloženosti suncu od posljedica pojedinačnih opeklina. Istraživači su, gdje god je to bilo moguće, uzeli u obzir dob, spol, boju kože i osjetljivost kože sudionika.
Ipak, istaknuli su da treba biti oprezan pri tumačenju rezultata. Razina sigurnosti dokaza ostala je niska, među ostalim zato što su se podaci oslanjali na prisjećanje sudionika o opeklinama koje su imali u prošlosti, ponekad prije mnogo godina ili desetljeća. Unatoč tome, rezultati dodatno potvrđuju važnost zaštite od sunca, osobito kod djece i tinejdžera.
Djeca su posebno osjetljiva
Dermatologinja Jinia El-Feghaly također upozorava da djeca predstavljaju posebno osjetljivu skupinu.
– Djeca su osjetljivija zbog niza čimbenika, uključujući biologiju pigmentnih stanica njihove kože, veću vjerojatnost izlaganja suncu i nedosljednu uporabu zaštite od sunca – objasnila je.
Drugim riječima, navike koje razvijemo tijekom djetinjstva mogu imati posljedice mnogo kasnije. Zato je važno da roditelji ne čekaju da dijete dobije crvenilo ili opeklinu kako bi reagirali, nego da zaštitu od sunca uvedu kao dio svakodnevne rutine tijekom boravka na otvorenom.
Ovo nije prvi put da istraživanja povezuju opekline iz djetinjstva s kasnijim razvojem raka kože. Ranije meta-analize koje su proučavale melanom i bazocelularni karcinom također su pokazale sličan obrazac – što je osoba imala više teških opeklina tijekom djetinjstva, pojedinih desetljeća ili tijekom života, to je bio veći rizik od razvoja određenih oblika raka kože.
Opekline nisu jedini čimbenik rizika
Iako rezultati istraživanja naglašavaju važnost opeklina od sunca, one nisu jedini čimbenik koji utječe na rizik od raka kože. UV zračenje poznati je kancerogen, a ukupna izloženost suncu tijekom života ima važnu ulogu u nastanku raka kože. Međutim, važni su i drugi čimbenici.
Genetika također može utjecati na rizik, a dodatno ga mogu povećati određene životne navike, primjerice pušenje. Važno je spomenuti i solarij. Korištenje solarija povezano je s povećanim rizikom od melanoma, a istraživanje iz 2025. godine sugerira da redovita izloženost umjetnom UV zračenju može biti posebno štetna za kožu.
Prošle opekline ne možemo izbrisati, ali možemo spriječiti nove
Na prošle opekline, nažalost, ne možemo utjecati. Ne možemo „izbrisati“ štetu koja se dogodila prije deset, dvadeset ili trideset godina. Ali možemo spriječiti nove opekline.
Kratkotrajno izlaganje suncu može pomoći u stvaranju vitamina D, no to ne znači da je potrebno izlagati kožu sve dok ne pocrveni ili počne peći. Rezultati novijih istraživanja jasno upućuju na to da treba izbjegavati opekline nakon kojih je koža vidljivo oštećena.
Zaštita od sunca pritom ne mora biti komplicirana. Dovoljno je kombinirati nekoliko jednostavnih mjera: laganu odjeću koja prekriva kožu, kremu za sunčanje odgovarajućeg zaštitnog faktora i šešir ili kapu.
Izbjegavanje najjačeg podnevnog sunca i boravak u hladu, primjerice ispod stabla ili suncobrana, također mogu značajno smanjiti izloženost UV zračenju.
Australska javnozdravstvena kampanja iz 1980-ih, koja je postala poznata diljem svijeta, to je sažela u jednostavnu poruku: odjenite majicu, nanesite kremu za sunčanje i stavite šešir.
Neki ljudi izbjegavaju kremu za sunčanje zbog tvrdnji da njezini sastojci mogu uzrokovati rak kože. No, kako ističe onkologinja Adrienne Victor, najčvršći dokazi pokazuju da je upravo izloženost UV zračenju primarni uzrok većine slučajeva raka kože.
Zato jedna od najvažnijih poruka ovog istraživanja nije da trebamo paničariti zbog opeklina koje smo imali kao djeca, nego da od sada trebamo biti pažljiviji. Prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo spriječiti da se oštećenje kože nastavi gomilati.
(Ordinacija.hr)
