Američka FDA odobrila je novu ciljanu terapiju za metastatski rak gušterače. U kliničkom ispitivanju pacijenti su uz lijek živjeli medijan od 13,2 mjeseca, gotovo dvostruko dulje nego oni koji su primali kemoterapiju.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je novi lijek za liječenje uznapredovalog raka gušterače nakon što je u velikom kliničkom ispitivanju pokazao da gotovo udvostručuje vrijeme preživljenja pacijenata. Riječ je o daraxonrasibu, prvoj ciljanoj terapiji te vrste koja djeluje na jedan od ključnih mehanizama odgovoran za rast tumora.
Rak gušterače i dalje je među najsmrtonosnijim malignim bolestima. Teško ga je otkriti u ranoj fazi, pa se kod velikog broja pacijenata dijagnosticira tek nakon što se bolest proširila na druge organe. U Hrvatskoj godišnje od raka gušterače oboli oko 850 osoba, dok ih približno 800 umre od te bolesti. Stručnjaci upozoravaju i da smrtnost od ovog raka i dalje raste.
Nova terapija cilja jedan od ključnih pokretača raka
Daraxonrasib, koji će kompanija Revolution Medicines prodavati pod nazivom Rasonque, uzima se u obliku jedne tablete dnevno. Namijenjen je pacijentima s metastatskim rakom gušterače čija bolest više ne reagira na prethodno liječenje, a može predstavljati novu mogućnost i za pacijente koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu primati intenzivnije kombinacije kemoterapije.
– Odobrenje lijeka daraxonrasib zapravo predstavlja jedan važan pomak u liječenju metastatskog raka gušterače za sve bolesnike. Naime, radi se o prvoj ciljanoj terapiji u ovakvom tipu tumora gdje se cilja na RAS signalni put koji je jedan od važnijih pokretača rasta tumora gušterače – kako je za HRT istaknula Jasna Marušić, dr. med., zamjenica predstojnice Klinike za tumore KBC-a Rijeka.
Lijek cilja mutacije u obitelji gena RAS, koji inače sudjeluju u regulaciji rasta stanica. Posebno važnu ulogu ima KRAS, čije su mutacije prisutne u više od 90 posto slučajeva raka gušterače. Upravo je KRAS desetljećima predstavljao velik izazov za razvoj lijekova. Zbog svoje strukture mutirani protein bilo je teško izravno ciljati lijekovima, zbog čega se dugo smatrao svojevrsnom „nedostižnom“ metom.
Daraxonrasib koristi pristup koji se može opisati kao svojevrsno „molekularno ljepilo“, omogućujući mu vezanje za više podtipova KRAS proteina i njihovo blokiranje.
– U svakom slučaju postoji velika revolucija i nada zapravo u otkrivanju takvih lijekova. Najveća korist od ovog lijeka je što će on vrijediti za veliku većinu bolesnika. Dakle, tu nećemo otkrivati jedan mali postotak bolesnika koji nosi tu mutaciju, nego je to postotak koji ima skoro 90 posto bolesnika s rakom gušterače – naveo je doc. dr. sc. Juraj Prejac, dr. med., v. d. pročelnika Zavoda za tumore probavnih organa KBC-a Zagreb.
Pacijenti živjeli gotovo dvostruko dulje
U kliničkom ispitivanju sudjelovalo je 500 pacijenata s metastatskim rakom gušterače koji više nije odgovarao na prethodno liječenje. Pacijenti su nasumično raspoređeni u skupinu koja je primala daraxonrasib ili onu koja je dobivala dodatnu kemoterapiju.
Rezultati su pokazali značajnu razliku u preživljenju. Pacijenti koji su uzimali novi lijek živjeli su medijan od 13,2 mjeseca, u usporedbi sa 6,7 mjeseci među onima koji su primali kemoterapiju. Iako lijek ne predstavlja izlječenje, stručnjaci ga smatraju važnim napretkom, osobito zato što su mogućnosti liječenja raka gušterače nakon prve linije terapije dosad bile ograničene.
– Znate da je rak gušterače vrlo smrtonosna bolest i, nažalost, za razliku od mnogih drugih tumora, i dalje je mortalitet u porastu. Očekujemo čak, prema nekim projekcijama, da će do 2030. biti drugi vodeći uzrok smrti od malignih bolesti. Terapijske opcije imamo za prvu liniju, ali nemamo definirano liječenje za drugu liniju – kazao je Prejac.
Nuspojave uglavnom uključuju probavne tegobe
U kliničkom ispitivanju zabilježene su nuspojave poput osipa na koži, ranica u ustima, proljeva i drugih probavnih problema. Unatoč tome, liječenje je u ispitivanju bilo povezano s manje ozbiljnih nuspojava u odnosu na dodatnu kemoterapiju.
Američki onkolog dr. Andrew Coveler iz Fred Hutch Cancer Centera odobrenje je opisao kao jedno od najiščekivanijih, ističući da lijek nije lijek koji će izliječiti rak, ali predstavlja značajno poboljšanje za pacijente s uznapredovalom bolešću. FDA je lijek odobrila ubrzanim postupkom, više od šest mjeseci prije prvotno predviđenog roka.
Hoće li lijek biti dostupan i u Hrvatskoj?
Američko odobrenje zasad ne znači da će lijek odmah biti dostupan pacijentima u Hrvatskoj. Daraxonrasib se trenutačno ocjenjuje i u Europi, u postupku koji provodi Europska agencija za lijekove (EMA).
Ako EMA nakon procjene dokumentacije utvrdi da lijek ispunjava sve zahtjeve vezane uz kvalitetu, sigurnost i djelotvornost, Europska komisija može odobriti njegovo stavljanje u promet. Takvo odobrenje tada vrijedi na području cijele Europske unije, uključujući Hrvatsku.
– Ako EMA ocijeni da je dokumentacija odgovarajuća, ako lijek zadovolji sve zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti i Europska komisija na preporuku EMA-e da odobrenje za stavljanje lijeka u promet, onda to odobrenje vrijedi za cijelo područje Europske unije pa tako i za RH – objasnila je Jelena Juričić, glasnogovornica HALMED-a.
Za hrvatske pacijente pritom će biti važno i pitanje dostupnosti lijeka kroz zdravstveni sustav nakon eventualnog europskog odobrenja.
Može li ovaj pristup promijeniti liječenje i drugih tumora?
Znanstvenici i onkolozi posebnu važnost lijeka vide i u činjenici da bi uspješno ciljanje KRAS-a moglo otvoriti vrata razvoju novih terapija za druge vrste raka. Revolution Medicines svoju tehnologiju već ispituje kod nekoliko drugih malignih bolesti, uključujući rak pluća. U razvoju su i brojni drugi eksperimentalni lijekovi koji pokušavaju iskoristiti sličan pristup.
– Mislim da je ovo otvorilo vrata mnogim drugim kompanijama. U budućnosti će biti mnogo više kliničkih ispitivanja koja će proučavati ovaj pristup i kod drugih vrsta tumora – rekao je dr. Pashtoon Kasi iz City of Hope Orange Countyja u Kaliforniji za APNews.
Daraxonrasib stoga zasad nije lijek koji će promijeniti činjenicu da je rak gušterače jedan od najtežih oblika raka za liječenje, ali bi mogao predstavljati važan korak prema učinkovitijim i preciznijim terapijama – posebno za pacijente kojima su dosadašnje mogućnosti liječenja iscrpljene.
(Ordinacija.hr)
