Sve je više dokaza da se s godinama usporava sustav za uklanjanje otpadnih tvari iz mozga, a ključ bi mogao biti u limfnim čvorovima na vratu.
Sve je više dokaza da se s godinama usporava sustav koji pomaže uklanjanju otpadnih tvari iz mozga. Znanstvenici sada istražuju mogu li u tome važnu ulogu imati limfni čvorovi na vratu.
Starenje ne donosi samo promjene koje možemo vidjeti izvana. S godinama se mijenjaju i brojni procesi unutar našeg tijela, uključujući način na koji se iz mozga i okolnih struktura uklanjaju otpadne tvari.
Nova sustavna analiza 96 recenziranih znanstvenih studija pokazala je da su promjene i smanjenje limfnih čvorova na vratu dosljedno povezani sa starenjem. Znanstvenici još ne znaju kakve točno posljedice te promjene imaju na mozak, ali sve više istraživanja ukazuje na moguću povezanost između limfnog sustava vrata i zdravlja mozga.
Limfni sustav mozga povezan je s vratom
Duboki vratni limfni čvorovi dio su imunološkog sustava. Oni filtriraju limfnu tekućinu te zadržavaju patogene, stare i abnormalne stanice. Dugo se smatralo da ti limfni čvorovi uglavnom obrađuju limfu koja dolazi iz okolnih tkiva. Međutim, slika se počela mijenjati 2015. godine, kada su znanstvenici kod miševa otkrili limfne žile u moždanim ovojnicama.
Dvije godine kasnije pojavili su se prvi dokazi da slična mreža postoji i kod ljudi. Od tada je otkriveno da limfne žile u moždanim ovojnicama mogu biti povezane s limfnim čvorovima na vratu te da sudjeluju u odvodu dijela cerebrospinalne tekućine, odnosno likvora.
Ta je tekućina važna jer sudjeluje u uklanjanju otpadnih tvari iz mozga. Ovaj proces povezuje se s glimfatičkim sustavom, mrežom koja pomaže uklanjanju metaboličkog otpada iz moždanog tkiva.
– Godinama su se istraživači usredotočivali na to kako se otpadne tvari kreću kroz mozak, ali manje na ono što se događa nakon što taj materijal dođe do granica mozga – rekao je neuroznanstvenik Onder Albayram za ScienceAlert.
Prema njegovu mišljenju, glimfatički sustav, limfne žile moždanih ovojnica i limfni čvorovi na vratu trebali bi se promatrati kao dijelovi jednog povezanog sustava za uklanjanje otpadnih tvari iz mozga.
Što se događa kako starimo?
Istraživanja pokazuju da osobe starije od 50 godina u prosjeku imaju manje limfne čvorove na vratu u odnosu na mlađe osobe, dok se limfni kanali mogu zadebljati. Istodobno se čini da s godinama usporava i glimfatička drenaža.
Još nije poznato jesu li te dvije pojave izravno povezane, no istraživanja na životinjama daju zanimljive rezultate. Kada su znanstvenici kod miševa namjerno usporili limfnu drenažu moždanih ovojnica, u mozgu se nakupljalo više toksičnih nusproizvoda povezanih s bolestima.
Neka istraživanja na glodavcima također sugeriraju da bi poboljšavanje funkcije limfnog sustava koji odvodi otpad iz mozga moglo pomoći oporavku nakon moždanog udara, pa čak i utjecati na pamćenje.
Mogu li limfni čvorovi jednog dana pomoći u otkrivanju bolesti mozga?
Posebno je zanimljivo što se u limfnim čvorovima na vratu mogu pronaći proteini povezani s bolestima središnjeg živčanog sustava, uključujući beta-amiloid i fosforilirani tau, koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću. U istraživanju iz 2025. godine znanstvenici su analizirali limfne čvorove na vratu 25 osoba s autoimunim neurološkim bolestima. Pronašli su visoke razine proteina koji se obično povezuju s Alzheimerovom bolešću, osobito kod mlađih sudionika.
Rezultati su podržali hipotezu da limfni čvorovi na vratu mogu djelovati poput svojevrsnog „drenažnog bazena“ za mozak. Kod starijih osoba ta je aktivnost bila smanjena, što bi moglo značiti da ovaj sustav s godinama postaje manje učinkovit. Zbog toga se postavlja pitanje bi li se promjene na limfnim čvorovima jednog dana mogle koristiti kao pokazatelj promjena u mozgu. Ipak, znanstvenici naglašavaju da je za takav zaključak još prerano.
– Još nismo došli do točke u kojoj se mjerenje vratnih limfnih čvorova može smatrati kliničkim biomarkerom – ističe Albayram.
Potrebna su dugoročna istraživanja na ljudima
Većina dosadašnjih istraživanja limfnog sustava mozga provedena je na životinjama ili uz pomoć naprednih metoda snimanja kod ljudi. Rezultati su zanimljivi, ali ne znače nužno da će se isti procesi potvrditi u kliničkim istraživanjima.
Znanstvenici sada žele provesti dugoročna istraživanja na ljudima kako bi utvrdili jesu li promjene limfnih čvorova na vratu uzrok, posljedica ili samo pratilac starenja mozga.
U međuvremenu se razvijaju i prvi neinvazivni pristupi kojima bi se u budućnosti mogla poboljšati limfna drenaža vrata, dok drugi istraživački timovi proučavaju načine na koje bi se mogao potaknuti sustav za odvodnju mozga.
Ako se potvrdi da limfni sustav doista ima važnu ulogu u određivanju brzine starenja mozga, vrat bi jednog dana mogao postati zanimljivo mjesto za praćenje zdravlja mozga – ali i potencijalnu terapiju.
Za sada je, međutim, najvažnije pitanje još uvijek otvoreno: je li slabija limfna drenaža samo posljedica starenja mozga ili bi mogla biti jedan od procesa koji pridonose njegovu starenju? Odgovor na to pitanje mogla bi dati tek buduća istraživanja na ljudima.
(Ordinacija.hr)
