Gotovo svatko je iskusio onaj neobičan osjećaj “mravinjanja” kada nam ud “utrne”. Iako je često riječ o prolaznoj i bezopasnoj pojavi, uporni trnci mogu biti suptilan, ali važan signal da se u tijelu događa nešto ozbiljnije.
Taj osjećaj bockanja ili djelomične utrnulosti, medicinski poznat kao parestezija, najčešće se javlja zbog privremenog pritiska na živac ili ograničenog protoka krvi. Dugo sjedenje prekriženih nogu ili spavanje u položaju koji pritišće ruku klasični su primjeri. Kada se položaj promijeni i pritisak popusti, krvne žile i živci se oporavljaju, a neugodan osjećaj trnaca koji prati “buđenje” uda obično brzo nestaje bez ikakvih posljedica.
Periferna neuropatija
Granica između bezazlene neugodnosti i simptoma koji zahtijeva pozornost postaje jasnija kada trnci postanu kronični, učestali ili su popraćeni drugim znakovima poput boli ili mišićne slabosti. Uporna parestezija često je znak temeljnog medicinskog stanja, a jedan od glavnih uzroka je periferna neuropatija. To je oštećenje perifernih živaca, “električne mreže” tijela koja prenosi signale između mozga i ostatka tijela. Kada su ti živci oštećeni, signali postaju isprekidani, što mozak interpretira kao trnce, bol ili utrnulost.
Kod osoba s dijabetesom, dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu oštetiti sićušne krvne žile koje opskrbljuju živce, što vodi u dijabetičku neuropatiju. S druge strane, živčanom sustavu za rad su nužni vitamini, posebice oni iz B skupine.
Dva iznimno česta uzroka oštećenja živaca su dijabetes i nedostatak određenih nutrijenata. Kod osoba s dijabetesom, dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu oštetiti sićušne krvne žile koje opskrbljuju živce, što vodi u dijabetičku neuropatiju. S druge strane, živčanom sustavu za rad su nužni vitamini, posebice oni iz B skupine. Manjak vitamina B12 ili B6 može izravno oštetiti mijelinsku ovojnicu koja štiti živce i uzrokovati neurološke simptome, uključujući trnce. Zbog toga se ovaj problem ne smije ignorirati jer može upućivati na brojne medicinske dijagnoze.
Kod PAB-a, koji nastaje zbog suženja arterija, bol u nogama tipično se javlja kao grč tijekom fizičke aktivnosti i popušta mirovanjem. Koža može biti hladna i blijeda.
Često dolazi do zabune pa se trnci automatski pripisuju lošoj cirkulaciji, no važno je razlikovati simptome uzrokovane oštećenjem živaca od onih uzrokovanih perifernom arterijskom bolešću (PAB). Kod PAB-a, koji nastaje zbog suženja arterija, bol u nogama tipično se javlja kao grč tijekom fizičke aktivnosti i popušta mirovanjem. Koža može biti hladna i blijeda. Nasuprot tome, bol i trnci uzrokovani neuropatijom često su prisutni i u mirovanju, opisuju se kao osjećaj pečenja ili probadanja, a osjet dodira i temperature može biti smanjen.
Skriveni uzroci i sistemske bolesti
Osim navedenih, spektar mogućih uzroka je širok. Pritisak na živac, poznat kao kompresijska neuropatija, može se dogoditi na različitim mjestima, a najpoznatiji primjeri su sindrom karpalnog tunela u zapešću te išijas, gdje hernija diska u kralježnici pritišće korijen živca. Autoimune bolesti poput multiple skleroze, lupusa ili reumatoidnog artritisa također mogu napasti živčani sustav i izazvati parestezije. Uz to, uzrok mogu biti i određene infekcije poput lajmske bolesti, izloženost toksinima poput teških metala, prekomjerna konzumacija alkohola ili nuspojave nekih lijekova. ( Ordinacija.hr )
