Adrenalin u nekoliko trenutaka mijenja rad srca, krvni tlak, disanje i osjetljivost na bol kako bi organizam bio spreman na reakciju.
Adrenalin je hormon koji tijelo priprema za brzu reakciju kada procijeni da smo u opasnosti ili pod snažnim stresom. Ubrzava rad srca, povisuje krvni tlak, izoštrava osjetila i privremeno smanjuje osjetljivost na bol. Iako je takva reakcija potpuno prirodna i može nam spasiti život, dugotrajno izlaganje stresu i učestali naleti adrenalina mogu imati negativne posljedice za zdravlje.
Zašto se luči adrenalin?
Adrenalin, odnosno epinefrin, hormon je koji proizvode nadbubrežne žlijezde. Kada se suočimo s prijetnjom, opasnošću ili snažnim stresom, oslobađa se u krvotok i pokreće poznati odgovor „bori se ili bježi“. Njegova je glavna uloga pripremiti organizam da što brže reagira.
Primjerice, ako tijekom vožnje biciklom iznenada ispred sebe ugledate osobu i morate naglo skrenuti, tijelo će gotovo trenutačno početi proizvoditi adrenalin. Srce će početi brže kucati, možete se početi znojiti, a tijelo može zadrhtati. Sve su to normalne fiziološke reakcije koje tijelu omogućuju da se u opasnoj situaciji brzo prilagodi.
No, adrenalin se ne luči samo kada nam prijeti stvarna opasnost. Nalet adrenalina možemo osjetiti prije važnog sportskog natjecanja, izlaska na pozornicu pred velikim brojem ljudi, tijekom vožnje na roller coasteru ili čak tijekom žestoke svađe.
Nekima je takav osjećaj uzbudljiv, dok drugima može biti vrlo neugodan. Problem nastaje kada je tijelo često ili dugotrajno izloženo stresu i stalno ostaje u stanju „bori se ili bježi“.
Kako adrenalin utječe na tijelo?
Kada se adrenalin oslobodi, šalje signale različitim organima, uključujući srce i pluća, kako bi tijelo bilo spremno za akciju. Tada se mogu pojaviti:
- ubrzan rad srca
- povišen krvni tlak
- pojačano znojenje
- drhtanje ruku ili nogu
- proširene zjenice
- izoštrena osjetila
- smanjena osjetljivost na bol.
Zbog toga u situaciji opasnosti možemo trčati brže nego inače ili ne osjetiti bol od ozljede odmah nakon što se dogodila. Tijelo u tom trenutku daje prednost preživljavanju i brzoj reakciji.
Visoke razine adrenalina mogu biti povezane i s napadajima panike. Tada se mogu pojaviti snažan strah ili osjećaj užasa, ubrzano lupanje srca, znojenje, mučnina, vrtoglavica i bol u prsima. Kada opasnost ili stresor nestane, tijelo se postupno vraća u stanje mirovanja i simptomi se povlače.
Kada adrenalin postaje problem?
Nalet adrenalina sam po sebi nije štetan – upravo suprotno, u opasnim situacijama može biti ključan za preživljavanje. Problem može nastati kada smo zbog kroničnog stresa često u stanju pripravnosti.
Dugotrajno povišena razina stresa i učestali naleti adrenalina mogu pridonijeti različitim tegobama, uključujući:
- probavne probleme
- glavobolje
- napetost mišića
- nesanicu
- povećanje tjelesne težine
- tjeskobu i depresiju
- povišen krvni tlak
- bolesti srca
- moždani udar.
Poremećaji nadbubrežnih žlijezda također mogu utjecati na proizvodnju hormona. Jedan od primjera je feokromocitom, rijedak tumor koji može uzrokovati prekomjerno lučenje adrenalina, što može dovesti do visokog krvnog tlaka i drugih simptoma.
Kako smanjiti učestale nalete adrenalina?
Ako je stres svakodnevno prisutan – primjerice zbog posla, obiteljskih odnosa ili drugih životnih okolnosti – važno je pokušati smanjiti njegove izvore i pronaći zdrave načine suočavanja sa stresom.
To mogu biti:
- redovita tjelovježba
- meditacija
- duboko disanje
- dovoljno vremena za odmor
- zdrava prehrana
- ograničavanje kofeina i alkohola
- progresivna mišićna relaksacija
- joga.
Smanjivanje razine stresa ne znači samo da ćemo se trenutačno osjećati bolje. Dugoročno može povećati otpornost organizma na stres i smanjiti štetne posljedice njegove dugotrajne izloženosti.
Ako stres ne uspijevate držati pod kontrolom ili osjećate da vas često preplavljuju tjeskoba i drugi simptomi, razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može pomoći. On može ponuditi odgovarajuće strategije suočavanja ili preporučiti liječenje ako je potrebno.
Adrenalin može spasiti život kod anafilaksije
Adrenalin nema samo ulogu u prirodnom odgovoru organizma na stres. Koristi se i kao hitno liječenje anafilaksije, odnosno ozbiljne i potencijalno smrtonosne alergijske reakcije.
Adrenalin stimulira srce, opušta mišiće dišnih putova, povisuje krvni tlak i olakšava disanje, čime može spriječiti napredovanje životno ugrožavajućih simptoma.
Ako osoba, primjerice, ima tešku alergiju na ubod pčele ili kikiriki i razvije simptome anafilaksije poput koprivnjače, oticanja grla ili otežanog disanja, adrenalin treba primijeniti što je prije moguće. Za to se koriste autoinjektori adrenalina.
Važno je naglasiti da primjena adrenalina ne znači da nije potrebna liječnička pomoć. Anafilaksija može brzo napredovati i biti smrtonosna, zbog čega osobe s poznatim teškim alergijama trebaju imati propisani autoinjektor uvijek pri ruci i znati kako ga pravilno primijeniti.
Kako se nositi s naletom adrenalina?
Adrenalin je prirodan dio tjelesnog odgovora na stres i nije ga moguće – niti potrebno – potpuno izbjeći. Neki ljudi čak namjerno traže situacije koje izazivaju snažan nalet adrenalina, poput ekstremnih sportova. No važno je razlikovati povremeno uzbuđenje od stalne izloženosti stresu.
Tehnike poput dubokog disanja, meditacije i drugih oblika opuštanja mogu pomoći aktivirati tjelesni odgovor opuštanja i ublažiti učinke adrenalina.
Ako se često osjećate preplavljeno stresom, imate učestale simptome ili se teško nosite s njima, razgovarajte s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Važno je utvrditi postoji li neki drugi zdravstveni problem i, ako je potrebno, pronaći odgovarajući način liječenja.
(Ordinacija.hr)
