Hrvatska spada u europske zemlje s visokom potrošnjom antibiotika, koje često koriste i za liječenje virusnih bolesti. Koje su prednosti i nedostaci antibiotika, te kada ih trebamo koristiti saznajte u nastavku!
Što su antibiotici?
Antibiotici su lijekovi uništavaju bakterije ili zaustavljaju
njihovo razmnožavanje. Premda danas postoji niz drugačijih naziva, poput antibakterijski i
antimikrobni, sve su to antibiotici s ponešto drugačijim djelovanjima i
strukturama.
U nastavku teksta antibiotik ćemo koristiti kao
pojam koji se odnosi na svaki lijek koji djeluje protiv bakterija. No, treba
razlikovati antibiotike od lijekova koji u nazivu nose ime anti, ali uništavaju parazite (antiparazitni), viruse (antivirusni)
i gljivice (antifungalni). Antibiotici djeluju iskuljučivo na bakterije.
Osnovna struktura
bakterije
Bakterije su jednostanični organizmi, a sačinjavaju
ih:
- Stanični zid (ima ga većina
bakterija) - Stanična membrana
- DNA koja sadrži genetsku informaciju
- Kriptoplazma – smjesa svih
komponenta bakterije (ribosomi, proteini i enzimi)
Kako se bakterije dijele?
Kada se kriptoplazma, stanični zid i
membrana usklade, DNA se replicira. Bakterija se zatim razdvoji na dva dijela,
s time da svaki dio sadrži kopiju roditeljskog DNA.
Kako djeluje antibiotik?
Antibiotici djeluju na strukturu i
rast bakterije. Različiti antibiotici djeluju na pojedine dijelove same
bakterije.
Koji dio bakterije pogađa antibiotik?
- Sintezu staničnog zida
- Sintezu proteina
- DNA sintezu ili replikaciju
Uništavanjem ili usporavanjem razmnožavanja
antibiotici potiču imunološki sustav organizma na obranu od infekcije. No, nažalost
antibiotici ponekad nisu dovoljno snažni te se bakterije nastavljaju množiti,
što može dovesti do opasnih posljedica.
Bakterije se obično dijele na dvije grupe – gram
pozitivne i gram negativne. Tako se zovu zato što se odnose na strukturu
staničnog zida, koji kod gram pozitivnih bakterija dobije ljubičastu, dok kod
gram negativnih rozu boju.
Gram negativne bakterije
U tu skupinu ubrajaju se Escherichia
coli, Klebsiella pneumoniae, Enterobacter cloacae, Proteus vulgaris,
Salmonella, Shigella i Pseudomonas
aeruginosa. Većinu ovih organizama možemo naći u probavnom traktu. Obično
uzrokuju urinarne i probavne infekcije te abdominalne infekcije. Gram negativne
bakterije su i Neiserria meningitides
(meningitis), Neisseria gonorrhoeae
(gonorea) and Haemophilus influenzae
(upala uha, upala pluća, meningitis).
Gram pozitivne bakterije
Gram pozitivne bakterije su Staphylococcus
aureus, Streptococcus
pneumoniae, Streptococcus pyogenes, te sve druge vrste streptokoka i Corynebacterium diphtheriae. Ovi
organizmi uzrokuju veliki broj infekcija, uključujući upalu pluća, čireve,
upale kostiju i grla te difteriju i meningitis.
Treba napomenuti kako ova lista bakterija
nije potpuna, te kako određene bakterije mogu prouzročiti i više infekcija te
drugih tegoba.
Kada
uzeti antibiotik?
Antibiotik uzmite kada vam to
propiše liječnik, odnosno zaključi da imate bakterijsku infekciju.
Najčešće bakterijske infekcije koje se
liječe antibiotikom su:
- Otitis media (upala srednjeg uha)
- Streptococcal tonsillitis (infekcija krajnika bakterijom
Streptococcus pyogenes) - Pneumonia (upala pluća)
- Meningitis (infekcija membrane koja ovija mozak)
Kada ne uzimati antibiotik?
U slučaju da liječnik nije otkrio
bakterijsku infekciju, nema potrebe za antibiotikom.
Maja Popović