Svaki sat jedan stanovnik Hrvatske umre od iznenadne srčane smrti! Računica je jasna: ovaj zdravstveni problem godišnje ubije 9.000 Hrvata!
Porazni su to podaci o kojima se, s ciljem podizanja svijesti i edukacije o ovom važnom problemu, raspravljalo na prvom okruglom stolu Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca
Hrvatskog kardiološkog društva.
prof. dr. sc. Davor Miličić
“Iznenadnu srčanu smrt uzrokuju poremećaji srčanog ritma zbog kojih u jednom trenutku prestane dotok krvi u mozak i druge organe, za razliku od srčanog udara koji dolazi uslijed začepljenja jedne ili više arterija koje dovode krv do srca. Ona nastupa bez upozorenja, najčešće u osoba koje do tada nisu imale srčanih problema ili su se osjećale zdravima, te nema specifičnih simptoma. Do iznenadne srčane smrti dolazi na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme. Stoga je pravodobno prepoznavanje osoba s rizikom od iznenadne srčane smrti, kao i primarna prevencija, jedan od glavnih ciljeva u zbrinjavanju ugroženih bolesnika”, izjavio je prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog
društva, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik
Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb.
Iznenadna srčana smrt nije dovoljno poznata u javnosti premda je riječ o jednom od vodećih uzroka smrti. Naime, iznenadna srčana smrt u Europi svake godine uzme više života nego moždani udar, rak pluća ili rak dojke.
prof. dr. sc. Dubravko Petrač
“Prema podacima HZJZ u Hrvatskoj sveukupno godišnje umire više od 50 tisuća osoba. Vodeći su uzrok smrti kardiovaskularne bolesti s više od 26 tisuća umrlih osoba (52,8 posto), a od tog broja više od 18 tisuća osoba je umrlo isključivo zbog srčanih bolesti. Prema izračunima dostupnim u međunarodnim studijama otprilike 50 posto osoba umire iznenadnom smrću, što znači da od iznenadne srčane smrti u Hrvatskoj godišnje umire oko 9.000 osoba”, kazao je prof. dr. sc. Dubravko Petrač, predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca
Hrvatskog kardiološkog društva.
Otprilike 95 posto osoba suočenih s iznenadnom srčanom smrću umre zbog nedostatka vremena za pravovaljanu reakciju.
dr. Bruno Buljević
“Kako su to događaji koji se odvijaju izvan bolničkih zidova, kako bi osoba preživjela potrebno je da slučajni svjedok događaja pravodobno i na ispravan način započne reanimacijski postupak do dolaska stručne medicinske hitne pomoći koja će taj postupak nastaviti te obično uz pomoć defibrilatora uspostaviti normalan ritam srca. Uspostava normalnog srčanog ritma mora biti najkasnije u roku od 6 minuta. Za svaku minutu više, šansa za preživljavanje smanjuje se za 10 posto. No, postoji učinkovit način tretiranja iznenadne srčane smrti i održavanje većeg broja ljudi na životu, a to je defibrilacija – ponovno uspostavljanje normalnog srčanog ritma električnim šokom. Implantabilni kardioverter defibrilator (ICD) je siguran, pouzdan te izrazito učinkovit u sprječavanju iznenadne srčane smrti (čak 98 posto) te se preporučuje kao terapija prvog razreda za najugroženije skupine bolesnika. Uvjet za to je da liječnici, posebice kardiolozi, pravodobno prepoznaju osobe kojima je takva terapija potrebna”, izjavio je dr. Bruno Buljević iz KBC Zagreb.
dr. Šime Manola
Trenutno se u Hrvatskoj implantira 18 ICD uređaja na milijun stanovnika godišnje što je dva do tri puta manje u odnosu na susjedne zemlje Sloveniju i Srbiju, pet puta manje u odnosu na Slovačku, a čak otprilike deset puta manje u odnosu na Češku.
“Cilj je u narednom razdoblju povećati broj implantacija koje bi spasile mnogobrojne živote budući su troškovi liječenja zanemarivi u usporedbi s nekim drugim terapijama. Naime, trošak liječenja i implantacije uređaja čiji je vijek trajanja šest godina, na godišnjoj razini iznosi otprilike 13 tisuća kuna. Kao usporedba, godišnja terapija bolesnika na dijalizi iznosi otprilike 130 tisuća kuna”, zaključio je dr. Šime Manola iz Kliničke
bolnice „Sestre milosrdnice”.
K. Ramić
