Organizam svakog pojedinog čovjeka krije gene koji “znaju” od kojeg roditelja potječu. Kako su se naši ženski preci raširi više nego muški, spomenuti geni mogu potaknuti sukob koji utječe na naš način ponašanja, sugerira novo istraživanje.
Znanstvenici Sveučilišta Oxford i Tennessee do ovakvog su zaključka došli analizirajući utjecaj tzv. “genomskog otiska” na altruistične ili sebične karakteristike pojedine osobe. Naime, utvrđeno je da se žene tijekom dana kreću više nego muškarci.
Budući da su manje povezane s npr. susjedima, majčini geni potiču osobu na
sebičnost.
“Žene tijekom životnog vijeka imaju više kućanskih i
ostali obaveza od muškaraca. Zbog toga su djeca češće povezana sa susjedima
preko oca, a ne preko majke”, izjavio je dr. Andy Gardner sa
Sveučilišta Oxford.
Znanstvenici tvrde kako nas naši muški geni potiču na
altruistično ponašanje s drugima. I tu dolazi do sukoba oko socijalnog
ponašanja: geni koje smo dobili od oca nam govore da budemo bliski sa susjedima,
dok nas majčini geni potiču na sebično ponašanje.
“Istraživanje pokazuje da naša borba s psihološkim “demonima”
koji nam govore da se ponašamo sebično, ima neku podlogu u našem genetskom
sastavu – svi se mi sastojimo od koalicije suprotstavljenih gena”, zaključio
je dr. Andy Gardner sa
Sveučilišta Oxford.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Evolution.
K. R.
