Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenog. To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Dan koji nas potiče na snošljivost prema drugima.
Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u
našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona
je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti
i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna
dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Dosljedno poštovanje
ljudskih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili
odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se
držati svojih uvjerenja i prihvaćati uvjerenja drugih, različitih (UNESCO-va
definicija tolerancije).
Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je 1996. godine pozvala
zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu s Deklaracijom o
principima
tolerancije, koju su potpisale 16. studenog 1995. godine.
UNESCO je proglašenjem međunarodnog dana tolerancije skrenuo
pažnju na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava,
uključujući
Konvenciju o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o eliminaciji
svih
oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije, kao i Konvenciju o
sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida te brojne druge.
Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači ponositi, trpjeti i uvažavati tuđa mišljenja i
uvjerenja. Poznavanjem drugih kultura upoznajemo druge ljude, njihove nade,
želje i vjerovanja i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja.
Razumijevajući njih, razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem
te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo. Učeći o drugima
postajemo tolerantni prema onome što je različito.
Društvo kojim dominira tehnologija, tehnološki pragmatizam, koje svoje najviše
domete ostvaruje nuklearnim istraživanjima, razvilo je takve destruktivne snage
koje predstavljaju najveću moguću prijetnju miru, svim živim bićima, prirodi u
cjelini. Opsjednutost ekonomskim rastom i napretkom ima za posljedicu kulturu
koja se odriče svojih vlastitih humanističkih principa, kulturu koja doživljava
duhovni pad.
Edukacija vodi toleranciji, a tolerancija vodi životu u zajednici u kojoj se
različitosti prožimaju na takav način da izgrađuju povjerenje i zajedništvo.
Edukacija i tolerancija se susreću u mnoštvu kulturnih razlika koje su
prezentirane na Internetu. Internet kao sredstvo edukacije, sredstvo je
izgradnje opće ljudske tolerancije. Tolerancija prema onome različitom nešto je
što se uči učeći o drugima.
Govor Dalaj Lame o toleranciji, koji je održao za vrijeme posjeta Zagrebu (6. i
7. srpnja 2002. godine) vrijedi svakim danom sve više, pogotovo u naše vrijeme,
kada su nasilje i loši odnosi na svim razinama eskalirali (posljednjih
par godina najviše!).
Tolerancija je posljedica poštovanja drugih ljudi i onih koji su prema
nama bili nepravedni. Tolerancija znači da ne podliježemo ljutnji i želji da
povrijedimo drugoga. Negativne osjećaje možemo imati prema onome što je
netko učinio, dakle, prema činu, ali ne prema činitelju, tj. osobi. Trebali
bismo sačuvati mir, jer samo tako možemo vidjeti dugoročne i kratkoročne posljedice
svojih odluka. Miran um je koristan da bismo mogli voditi svoj život i
rješavati probleme. Danas više nego ikada moramo težiti nenasilnim rješenjima
zasnovanim na toleranciji i uzajamnom poštovanju u svrhu očuvanja povijesnog i
kulturnog nasljeđa svih ljudi.
Gdje je Hrvatska!?
Sudeći prema bogatstvu i kvaliteti života, najbolje mjesto za život na
svijetu je Finska, a na listi od 104 zemlje Hrvatska je zauzela 35 mjesto, iza
Slovenije, Češke, Mađarske, Poljske… Riječ je o istraživanju Legatum Instituta,
globalnog “think-tanka” smještenog u Londonu, koji promiče političke,
ekonomske i osobne slobode, uz poseban naglasak na zemlje u razvoju.
Najbolje
mjesto Hrvatska je zauzela u kategoriji osobne slobode (28), u kojoj se mjeri
stupanj izbora vlastitog načina života, uključujući religijske i političke
slobode. Što se tiče međuljudskih odnosa, Hrvatska zauzima 35. mjesto od 104
zemlje.
Nulti stupanj tolerancije prema nasilju
S radom je započelo i Zagrebačko
savjetovalište protiv nasilja djece i mladih ‘Luka Ritz’ te poziva
Zagrepčane i sve hrvatske građane na nulti stupanj tolerancije prema nasilju.
Cilj Savjetovališta je pružanje stručne pomoći djeci, mladima i njihovim
roditeljima u borbi protiv nasilja.
U Savjetovalištu će se održavati predavanja
i tribine o temama koje zanimaju mlade, o njihovom načinu života te svemu što
ih okružuje, a čemu će se pristupati multidisciplinarno.
Savjetovalištu je također cilj razvijati i provoditi prevencijske programe koji
bi upotpunjavali školski obrazovni program te osmišljavali slobodno vrijeme
mladih. Uz navedeno, odgajati i obrazovati mlade u skladu s općim kulturnim i
civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih
za življenje u multikulturalom svijetu, za toleranciju, poštivanje
različitosti, drugih i drugačijih te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u
demokratskom razvoju društva.