Senilna makularna degeneracija oka je najčešći uzrok sljepoće osoba starijih od 50 godina, a prema posljednjim podacima, problem je za čak 25 do 30 milijuna osoba diljem svijeta.
Ova je degenerativna bolest povezana sa starenjem, obilježava ju istrošenost dijela oka odgovornog za centralnu vidnu oštrinu, te se dijeli na suhu i mokru degeneraciju.
Najveći rizik za senilnu makularnu degeneraciju oka je dob. Dok se na nju nikako ne može utjecati, postoje mnogi faktori rizika nad kojima možemo imati kontrolu i tako smanjiti svoj rizik. Oni uključuju pušenje, pretilost i visoki krvni tlak. Naime, gojazne osobe (čiji je indeks tjelesne mase veći od 30) suočene su s dvostruko većim rizikom razvijanja senilne makularne degeneracije.
Istraživači Sveučilišta u Wisconsinu su ustanovili kako je stopa obolijevanja od makularne degeneracije oka pala u posljednjih 15 godina, kada govorimo o SAD-u. Danas je ona problem za 6,5 posto stanovništva preko velika bare starijeg od 40 godina, usporedno s 9,4 posto populacije do 1994. godine.
Pitate se kako je došlo do promjene nabolje, kada smo svakim danom svjedoci crnijih i lošijih medicinskih vijesti s ključnim riječima: pretilost, debljina, hipertenzija ili sjedilački način života? Stručnjaci smatraju kako su zdravije životne navike odgovorne za ovaj pomak nabolje, unatoč produljenoj očekivanoj životnoj dobi.
“Smanjena pojava senilne makularne degeneracije oka moguće odražava promjene u učestalosti pušenja, prehrani, razini tjelesne aktivnosti ili krvnom tlaku”, objasnio je voditelj studije objavljene u stručnom časopisu Archives of Ophthalmology, dr. Ronald Klein.
Ako se želite zaštititi od ovog vodećeg uzročnika sljepoće u svijetu, liječnici savjetuju redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i održavanje prave razine krvnog tlaka.
Pušenje povećava rizik od makularne degeneracije jer smanjuje razinu antioksidansa, što mijenja dotok krvi u oči i smanjuje pigmente mrežnice. Međutim, ostavljanjem cigareta, makularna se degeneracija zaista može spriječiti.
Kako prestati pušiti? Naručite psihoterapeutski CD
K. Horvat
