Kakva je učestalost hrkanja?
Hrkanje je neugodna pojava koja je ovisna o dobi, spolu, građi i bolestima gornjeg dijela dišnog sustava, tjelesnoj težini i životnim navikama pojedinca. Radi se o medicinskom i socijalnom problemu različite pojavnosti. Tako u mlađoj životnoj dobi učestalost hrkanja kod žena iznosi oko pet posto, a kod muškaraca čak 20 posto. U srednjoj životnoj dobi učestalost hrkanja za oba spola iznosi oko 20 posto. U dobi iznad 60 godina učestalost je puno veća i iznosi približno 40 – 50 posto za oba spola. Zašto nastaje hrkanje?
Da bi razumjeli ovu neugodnu pojavu, podsjetimo se na anatomske strukture koje sudjeluju u njenom nastanku (donja slika).
U budnosti su mišići mekog nepca i korijena jezika napeti i prolaz zraka je održan i nesmanjen. U snu dolazi do popuštanja njihove napetosti zbog čega se meko nepce spušta prema jeziku koji također gubi svoj mišićni tonus. Tako opuštene mišićne strukture pritiskuju i sužavaju prostor kroz koji prolazi zrak, što uzrokuje zvučni fenomen poznat kao hrkanje.
Primjena nekih lijekova (lijekovi za spavanje i smirenje, antihistaminici), pretjerana konzumacija alkohola kao i povišena tjelesna težina dodatno pogoršavaju hrkanje.
Hrkanje je češće u ljudi koji zbog upale sluznice nosa i sinusa dišu kroz usta kao i kod osoba s nosnim polipima, povećanim krajnicima (tonzilama), zbog nemogućnosti prolaska zraka kroz nos, npr. zbog upale nosne sluznice i sinusa, nosnih polipa, povećanih krajnika itd. Pri tome je potrebno upozoriti na opasnost kojoj su pretile osobe posebno izložene. Zbog postojanja masnog jastučića u mekom nepcu veća je mogućnost da kod njih uz hrkanje dođe do zatvaranja dišne cijevi i potpunog prestanka disanja.
Razlog hrkanja kod djece su najčešće povećana adenoidna vegetacija i tonzile. Često takva djeca imaju poremećaj ponašanja kao što je hiperaktivnost.
Je li hrkanje opasno?
Slabije snabdijevanje svih organa kisikom koje nastaje za vrijeme apneje (prekid disanja u trajanju od nekoliko sekundi) dovodi do ubrzanog rada srca i povišenja krvnog tlaka s ciljem da se nadoknadi smanjenja opskrba tijela kisikom. Sve to dugotrajno može rezultirati posljedicama kao što su smanjena koncentracija tijekom dana, nedovoljni radni kapacitet i općenito do smanjenja kvalitete života takvih osoba. Najozbiljnije posljedice apneje tijekom dugotrajnog hrkanja su srčani i moždani udar.
Možemo li smanjiti hrkanje?
Spavanje u bočnom položaju
U bočnom položaju mišići nepca neće pritiskati prostor kroz koji prolazi zrak, pa tako neće uzrokovati hrkanje. Kako bi spriječili okretanje na leđa tijekom spavanja, postavite jastuk uz leđa kao barijeru.
Uzdignuta glava
Kod spavanja bez jastuka glava je u potpuno vodoravnom položaju u kojem su i mišići nepca više opušteni. Stoga je bolje spavati na povišenom jastuku kako bi glava bila što više u uzdignutom položaju.
Vježbanje
Svakodnevnom vježbom otvaranja i zatvaranja usta ojačat ćete mišiće čeljusti, usta, jezika i nepca i onemogućiti njihovo opuštanje tijekom spavanja, koje je uzrok hrkanju.
Izbjegavanje pretjerivanja u jelu i alkoholnim pićima
Što je želudac ispunjeniji prije spavanja, to će više biti zaposlen tijekom spavanja. A u tom slučaju i san će biti čvršći jer će mišići u tijelu, pa tako i mišići nepca, biti opušteniji, što povećava glasnoću otežanog prolaza zraka kroz usta. Isti učinak na mišiće imaju i alkohol, narkotici i sedativi, pa izbjegavajte njihovo konzumiranje prije spavanja.
Liječenje prehlade i alergija
Otežano disanje uzrokovano prehladom ili alergijskim reakcijama također potiče hrkanje, jer je u tom slučaju smanjen protok zraka kroz dišni sustav. U slučaju prehlade potrebno je piti što više tople tekućine. Ako ste skloni sezonskim alergijama, provjetravajte prostorije za spavanje što češće.
Smanjenje težine
Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom dišni putevi su više pod pritiskom, zbog čega je disanje otežano i tijekom spavanja, što rezultira glasnim hrkanjem.
Osim navedenog, hrkanje se može otkloniti različitim pomagalima (ortodontski aparati), zračnim udlagama koji osiguravaju prohodnost dišnih puteva i kirurškim zahvatima.
Autorica teksta:
Dr. Helena Jurina
Ambulanta primarne zdravstvene zaštite
DZ Konjščina
