Djevojčica Lana ima 4 godine i zbog nasilja u obitelji te brakorazvoda roditelja bila je uključena u tretman terapije igrom. Lana je nevjerojatno bistra djevojčica za svoju dob, zrelija nego što bi se to željelo, vrlo samostalna, razumije i pokazuje interes za svašta.
S druge strane, pokazuje izrazite strahove prema svemu novome, uplaši je
iznenadan zvuk, te tada traži fizičku utjehu od odrasle osobe. Također, Lana je
dosta uporna. Kada nešto odluči, jako teško odstupa od toga. To njezinu mamu
Laru podsjeća na tatu i u nekim situacijama zaista joj je teško nositi se s
tim. Iako rijetko, kada situacija zaista odmakne kontroli, Lara udari Lanu po
guzi. Budući da je Lana veoma pametno dijete, zaustavi svoje ponašanje nakon
mamine eskalacije, ali s druge strane biva vrlo povrijeđena i to spominje
tjednima nakon što se to dogodilo.
Mama Lara silno voli svoju
djevojčicu i ne želi joj učiniti ništa loše. Dapače, želi ju naučiti kako da
bude poslušna i kako da se zauzme za sebe. U razgovoru, Lara je shvatila da
Lanino ponašanje ne odražava samo njezino nepoštivanje njezinog zahtjeva već
mnogo više od toga – odražava Laninu borbu za određenu dozu samostalnosti i
zauzimanja za sebe, ali i stres u kojem Lana živi.
Stres može biti kratkoročni i
dugoročni. Kratkoročni stres odnosi se na kratkotrajne situacije poput slučajnog
prolijevanja mlijeka, slučajno razbijene čaše, slučajnog pada ili udarca. Tada
većina roditelja i djece postane brzo napeto, ali se i jednakom brzinom smire,
odnosno prijeđu preko toga. Dugoročni stres aktivira hormone koje su duže
aktivni. Aktivira se jednako brzo kao i kratkoročni, ali je njegova nuspojava lučenje
kortizola. Kortizol drži mozak budnim te se zadržava mnogo duže u tijelu.
Djeluje na mozak tako da se ne može razmišljati, utječe na pamćenje, može
poremetiti ritam spavanja, te se zbog njega zvukovi mogu činiti glasniji nego
što jesu, iznenadne promjene se mogu teže podnijeti i općenito se okolina može
činiti nepodnošljivijom. Najveći problem je što smo više pod stresom, razina
kortizola se povećava i tako u krug. Što je dijete više pod stresom, to može manje spavati, a što manje
spava, mozak stvara više kortizola.
Zbog obiteljske situacije i Lara
i Lana su pod stresom. Kao što i istraživanja pokazuju, čak 90 posto djetetovog
stresa usko je vezano za stres roditelja. Iako je Lana po temperamentu
zasigurno uporniji tip, njezina upornost povremeno ima veze sa dugoročnim stresom
u kojem živi zajedno sa mamom. To dokazuje i činjenica da je povremeno imala
noćne strahove, te poteškoće u eliminaciji stolice koje nisu uzrokovane
fiziologijom.
Djetetovo ponašanje, osobito u
ovakvim situacijama, je manifestacija unutarnjeg djetetovog stanja. Lana neće
reći “mama, mene je strah da se tebi nešto dogodi, a opet, budući da volim
tatu, strah me je i za njega; živim u stresu” već će se taj strah i stres
manifestirati na različite načine kroz ponašanje. Razumijevanje djetetovog
ponašanja uvelike može spriječiti borbu za moć (više o borbi za moć možete
pročitati u članku “Borba za moć roditelja i djece“) što može rezultirati
fizičkom kaznom, smanjiti roditeljski pa tako i djetetov stres.
O djetetovom ponašanju, njegovim
potrebama, temperamentu te odnosu prema sebi i drugima drugima, govorit će se u
novom programu Centra Proventus “Vrijeme za nas“. Budući da se provodi u malim
grupama (do 5 roditelja i 5 djece), voditelj će imati prilike dobro upoznati vas i vaše dijete te individualiziranim pristupom pomoći vam u objašnjenju
ponašanja vašeg djeteta u određenim situacijama.
Program počinje 31.01.2012. Za više informacija o programu možete nazvati na 0958043982 ili pitati mailom na: tatjana@centarproventus.hr.
Više informacija potražite na www.terapijaigrom.hr
Autorica teksta:
Tatjana
Gjurković, dipl. psiholog
certificirani terapeut igrom
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
www.terapijaigrom.hr
