Hiperaktivni poremećaj (ADHD) donedavno se smatrao poremećajem koji se javlja uglavnom u ranom djetinjstvu i ranoj adolescentnoj dobi te da većina simptoma do adolescencije nestaje ili se ublažava.
Današnje su studije i klinička promatranja pokazala da 70 do 80 posto takve djece nastavlja imati simptome hiperaktivnog poremećaja i u odrasloj dobi. Rezultati su pokazali da je prevalencija u dječjoj dobi prosječno oko 2 do 6 posto, ali zabrinjava podatak da 4 posto odraslih osoba pokazuje također slične simptome kao i djeca, odnosno da svega 20 posto odraslih osoba s hiperkinetskim poremećajem u djetinjstvu, ima pravilno dijagnosticiran poremećaj u odrasloj dobi.
Prema definiciji, u reviziji 4. izdanja Dijagnostičkog i statističkog priručnika mentalnih poremećaja – DSM-IV (Američko psihijatrijsko društvo), osnovni kriteriji za postavljanje dijagnoze hiperaktivnog poremećaja su: nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost. Glavni simptomi ADHD-a zastupljeni su kod oko 3 do 5 posto školske djece. Djeca s ADHD-om često su prepoznata kao “zločesta”, “neodgojena” i “lijena”, a zapravo pravim pristupom oni otkrivaju da su izrazito znatiželjni, maštoviti i puni energije koja se itekako dobro može usmjeriti.
Događanja
Udruga za razumijevanje ADHD-a “Buđenje” organizira predavanja predsjednika Udruge Marka Fereka na temu: “Hiperaktivni sanjari – osobno iskustvo“. Predavanje govori o različitosti svakog pojedinca te da odstupanje od normi može biti velika prednost. Namijenjeno je roditeljima, učiteljima, odgajateljima, stručnim suradnicima te svima čije su područje interesa djeca i mladi.
Raspored predavanja “Hiperaktivni sanjari – osobno iskustvo”, povodom Tjedna ADHD-a
28. 09. 2012. – petak 18,00 sati; Dubrovnik – Narodna knjižnica Grad
01. 10. 2012. – ponedjeljak 18,00 sati; Pula – Gradska knjižnica i čitaonica Pula
02. 10. 2012. – utorak 18,00 sati; Rijeka – Vijećnica Grada Rijeke, Korzo 16
03. 10. 2012. – srijeda 19,00 sati; Zagreb – Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16
