Biti roditelj adolescentu drugačija je pozicija roditeljstva u odnosu na ranije razvojne faze djeteta. U vrijeme adolescencije mnogo se toga događa prvi put i adolescentima i njihovim roditeljima, a njihov odnos se razvija i mijenja.
Razvojne zadaće i razvojni procesi u adolescenciji traže i od adolescenata i od njihovih roditelja kapacitete za prilagodbu i razvoj odnosa na drugačijoj, zrelijoj razini.
Kako u adolescenciji dolazi do kognitivnih i emocionalnih promjena, a njihovo mišljenje postaje apstraktnije i logičnije, adolescenti često preispituju roditeljski autoritet i stavove. Tijekom tog vremena oni razvijaju vlastiti identitet i oblikuju vlastite stavove, odvojene od roditeljskih, a također počinju uviđati i da roditelji nisu uvijek u pravu. Upravo zbog toga dolazi do sukoba između roditelja i adolescenta. Dok se s jedne strane roditelji teško suočavaju s time da im dijete odrasta i odvaja se od njih, s druge strane ovi mladi ljudi žele što prije odrasti. No, zajedničko im je da su i jedni i drugi zbunjeni time da adolescent više nije dijete, ali ni potpuno odrasla osoba.
Mnogi roditelji boje se razdoblja adolescencije njihove djece, očekujući probleme u odgoju, buntovnost, ispitivanje granica i neposlušnost. Istina jest da je impulzivnost karakteristika adolescentovog ponašanja, kao i eksperimentiranje (s alkoholom, cigaretama, seksom i slično) i pretjerivanje (primjerice neobična frizura ili boja kosa) kojim žele sebe prikazati kao jedinstvenog i posebnog. No, s druge strane, adolescenti također mogu biti i vrlo pažljivi, puni suosjećanja za druge, s iznimno izraženim osjećajem za pravdu i poštenje.
Količina i jačina sukoba između roditelja i adolescenta se razlikuje u pojedinim obiteljima i ovisi o mnogo faktora. Sukob je obično rezultat promjena i sazrijevanja adolescenta, te načina na koji se ostatak obitelji prilagođava tim promjenama.
Sukobi se obično javljaju oko jednostavnih stvari kao što je (ne)obavljanje svakodnevnih obaveza, izgled, škola, izlasci i slično. Adolescenti često smatraju da bi veliki broj stvari trebao biti pitanje osobnog izbora, a ne mišljenja roditelja, što je svojevrsno socijalno pravilo (običaj), što također rezultira sukobljavanjem s roditeljima. No, unatoč činjenici da se roditelji i adolescenti često svađaju, to obično ne ugrožava njihov odnos. Naprotiv, većina adolescenata govori o osjećaju divljenja prema roditeljima, ljubavi i prihvaćanja. Velika većina adolescenata voli i poštuje svoje roditelje. Sukob u tom razdoblju života jednostavno predstavlja dio normalnog procesa odrastanja. Ove svakodnevne manje nesuglasice i prigovaranja zapravo olakšavaju adolescentima prijelaz iz dječje ovisnosti o roditeljima prema većoj nezavisnosti odrasle dobi. Radi zdrava razvoja adolescentima je potrebno dopustiti slobodu istraživanja vlastitih stavova, vrijednosti i vjerovanja.
Imajte na umu da adolescenti žele da se prema njima odnosimo s poštovanjem i ravnopravnošću te da, bez obzira na sve sukobe, itekako drže do roditeljskog mišljenja. Vrlo im je važna uzajamna privrženost i bliskost s obitelji. Neke od potreba i želja adolescenata uvijek se mogu uvažiti, ali je važno da i roditelji izraze želje i potrebe te ih obrazlože djetetu. Također je bitno da adolescent razumije razloge i argumente roditelja te sudjeluje u zajedničkom planiranju. Ako je moguće, pregovarajte s njim o različitim opcijama kako bi obje strane u konačnici bile zadovoljne. Kroz taj proces vaše će dijete imati osjećaj uvažavanja i ravnopravnosti koji su u toj životnoj dobi potrebni za normalan razvoj samosvijesti i zdravih, ravnopravnih odnosa s drugim ljudima. Toplina i zainteresiranost za svakodnevni život i osobnost vašeg djeteta, kao i pridavanje većeg značaja njegovim pravilnim izborima, pozitivno utječe na razvoj njegovog samopouzdanja i samostalnosti.
U konačnici, može se reći da su sukobi u odnosu s adolescentima važni za razvoj njihovog osobnog identiteta. Njihovu prisutnost trebalo bi iskoristiti kao priliku za razgovor te daljnje produbljivanje i razvijanje odnosa. Svaki sukob je pretpostavka za bliskost, a ima i odgojnu komponentu kojom dijete možete naučiti zauzimanju za sebe, pregovaranju, posljedicama određenog ponašanja i odgovornosti.
Stručnjaci Centra Proventus osmislili su Program rada s adolescentima i za adolescente koji uključuje savjetovanje za roditelje adolescenata, individualni rad s mladima, radionice za roditelje te radionice za mlade.
Program za roditelje adolescenata Kako preživjeti (M)adolescenta? počinje 11. travnja. Sve dodatne informacije možete dobiti na:
kristina@centarproventus.hr ili
098 817 417
jelena@centarproventus.hr ili 091
520 0005
Autorica teksta:
Kristina Bačkonja, dipl.
psiholog
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
