Prosječno, vrijeme polinacije ambrozije traje 80 dana, a čak 26 dana prisutna je u visokim koncentracijama. Maksimalne dnevne koncentracije izmjerene su krajem kolovoza. Ne dirajte ambroziju kada cvjeta jer trešnjom biljka otpušta pelud. U razdoblju cvatnje opasno ju je čupati, kositi ili prolaziti kroz njeno polje!
Izvorno unešena iz Sjeverne Amerike, ambrozija (partizanka, pelinolisni limundžik ili Krausova trava) je postala vodeća strana biljna vrsta u Europi. U regijama u kojima se proširila uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme – prvenstveno astmu i sezonski alergijski rinitis. S klimatskim promjenama, zabilježeno je i evidentno povećanje površina infestiranih ambrozijom iz godine u godinu. U novije vrijeme, sve više se pažnje posvećuje uvidu u troškove gospodarstva uzrokovanih ambrozijom te se procjenjuje da isti terete europsko gospodarstvo čak 4,5 milijardi eura godišnje, uz utjecaj na kvalitetu života milijuna ljudi.
Na širem području grada Zagreba udio peludi ambrozije u ukupnom peludnom spektru iznosi 11 posto, što ga čini visoko zastupljenim. Prosječno, vrijeme polinacije ambrozije traje 80 dana, a čak 26 dana prisutna je u visokim koncentracijama. Maksimalne dnevne koncentracije izmjerene su krajem kolovoza.
Vrlo je zanimljiv podatak da je pelud ambrozije evidentirana i u onim područijima u kojima sama biljka ambrozije uopće nije prisutna. Objašnjenje ove pojave, vrlo je jednostavno, pelud nošena strujama vjetra širi se u radijusu i do 200 kilometara.
Kako se ambrozija može suzbiti?
Ambrozija se vrlo teško suzbija. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke, agrotehničke i kemijske mjere suzbijanja. Mehaničke mjere uključuju pravovremeno uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem, prije nego počne period cvatnje. Agrotehničke mjere predstavljaju osnovne agrotehničke mjere suzbijanja korova. U slučaju većih površina preporučuje se košnja.
Upozorenje: Ne dirajte ambroziju kada cvjeta jer trešnjom biljka otpušta pelud. U razdoblju cvatnje opasno ju je čupati, kositi ili prolaziti kroz njeno polje!
Što možemo učiniti sami za sebe u prevenciji pojave simptoma?
- izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena
- za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
- nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću
- ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi
- prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi
- nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana
- četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
- boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
- uzimati redovito liječnički propisanu terapiju
- informirati se o kretanjima peludnih alergena Štampar.hr
