Uz preventivni pregled vezana je edukacija o zdravom načinu života i prehrani, te edukativni leci kao potpora promjeni loših životnih navika. Osobe kojima se otkrije neka od kroničnih nezaraznih bolesti ulaze u sustavno praćenje, a predviđena je i dodatna obrada.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) poziva građane, neovisno o njihovoj dobi, da jednom godišnje obave preventivne sistematske preglede kod svojih liječnika obiteljske medicine radi otklanjanja rizičnih faktora i otkrivanja kroničnih nezaraznih bolesti.
Rano otkrivanje kroničnih nezaraznih bolesti, poput dijabetesa, astme ili visokog krvnog tlaka, preduvjet su da ih se pravodobno počne liječiti i spriječi komplikacije, ističe HZZO.
U Zavodu navode da se broj preventivnih pregleda kod liječnika obiteljske medicine u zadnjih godinu dana povećao za gotovo 12 puta – na više od 800.000, otkako je na snazi novi model ugovaranja primarne zdravstvene zaštite koji posebnu pozornost posvećuje prevenciji.
Ciljana populacija su sve osobe u dobi od dvije do 70 godina, koje kao kronični bolesnici već nisu obuhvaćene sustavnom skrbi.
HZZO preporučuje pacijentima da se na svoj rođendan jave svojem izabranom liječniku i obave preventivni pregled s ciljem održanja i poboljšanja vlastitog zdravlja. Pregled se sastoji od uzimanja osobne anamneze, obiteljske anamneze, kliničkog pregleda, te mjerenja parametara kojima se procjenjuje rizik od bolesti.
U pregled je uključeno mjerenje krvnog tlaka (starijima od 18 godina), tjelesne visine i mase, opsega struka i bokova, te glukoze u krvi (svim rizičnim skupinama i starijima od 50 godina). Uzimaju se podaci o pušenju i konzumaciji alkohola.
Uz preventivni pregled vezana je edukacija o zdravom načinu života i prehrani, te edukativni leci kao potpora promjeni loših životnih navika. Osobe kojima se otkrije neka od kroničnih nezaraznih bolesti ulaze u sustavno praćenje, a predviđena je i dodatna obrada. Primjerice, kod arterijske hipertenzije, predviđeno je da se obavi lipidogram te izračuna kardiovaskularni rizik, a pacijent ulazi u sustavno praćenje (putem alarma liječniku).
U slučaju novootkrivene šećerne bolesti pacijent prolazi edukaciju o bolesti, vezano uz dijetu i terapiju tjelesnom aktivnošću, te se obavljaju dodatni pregledi i obrada.
Predviđeni su i pregledi očne pozadine, proteina u urinu i stopala. Ovisno o nalazima, određuje se algoritam praćenja bolesnika.
Kod dugogodišnjih pušača predviđena je spirometrija u cilju ranog dijagnosticiranja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), navodi HZZO.
Ordinacija.hr
