Određeni će broj djece, unatoč urednom kognitivnom razvoju i urednom sluhu, pokazivati kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju u prvoj i drugoj godini života.
Roditelji se često javljaju logopedu s upitima vezanim za temu ranog govorno-jezičnog razvoja: “S koliko mjeseci bi dijete trebalo progovoriti prvu riječ?”, „S koliko mjeseci slagati rečenice?“ ili “U kojoj bi dobi, što i koliko, dijete trebalo razumjeti i govoriti?”. Kada se daju odgovori na ova pitanja uvijek se uzima u obzir da je jezični razvoj proces koji je uvelike određen i individualnim obilježjima, što znači da ne teče kod sve djece jednakom brzinom i na isti način.
Odstupanja u govorno-jezičnom razvoju
Određeni će broj djece, unatoč urednom kognitivnom razvoju i urednom sluhu, pokazivati kašnjenje u govorno-jezičnom razvoju u prvoj i drugoj godini života. To, primjerice, može značiti da će se prva riječ pojaviti tek s otprilike 18 mjeseci ili da dijete u dobi od 30 mjeseci još neće slagati dvije riječi u rečenicu. Ohrabruje podatak da će više od polovice djece koja u prvim godinama pokazuju odstupanja u govorno-jezičnom razvoju, uz pojačanu stimulaciju, nakon treće godine uhvatiti korak s vršnjacima. Zaključci raznih istraživanja ukazuju na to da dječaci općenito govor razvijaju sporije od djevojčica, no naravno to nije nužno kod svakog dječaka.
Najintenzivniji razvoj jezika i govora događa se u prve tri godine djetetova života
Poznavanje razvojne linije jezičnog razvoja omogućuje prepoznavanje određenih vrsta ponašanja koja bi mogla ukazivati na teškoće u govorno-jezičnom razvoju. Rano prepoznavanje odstupanja, rane pojačane stimulacije razvoja govora i rane intervencije mogu spriječiti nastanak poremećaja koji bi se negativno odrazili na cjelokupni djetetov razvoj.
Svako se dijete razvija svojim vlastitim ritmom i, iako većina djece svoju prvu riječ izgovori u dobi od godinu dana, kod neke će se djece ona ipak javiti kasnije. Nema razloga za zabrinutost ako se djetetov govor do tog trenutka normalno razvijao i dijete je prošlo sve faze koje prethode pojavi prve riječi (fazu proizvodnje nizova istih slogova i fazu proizvodnje nizova različitih slogova).
Znanstvenici kažu da dijete usvoji bazu materinskog jezika s tri godine. To znači da je usvojilo određeni fond riječi te može kombinirati riječi u rečenice. Ukoliko ni nakon napunjene treće godine života dijete još uvijek ne spaja riječi u rečenicu, posjeduje vrlo siromašan rječnik te smanjeno komunicira s okolinom ili je njegov govor okolini nerazumljiv potrebno je obratiti se logopedu.
O samim značajkama razvoja govora kod djece do njihove treće godine možete čitati za 14 dana.
Autorica teksta: Stella Rožman, prof. logoped Kabinet Korneo
Foto: Shuttertsock
