Izraz “nuspojava” pokriva široko područje neželjenih, neugodnih ili štetnih učinaka lijekova.
Nuspojave su posljedica preosjetljivosti zbog genetskih razlika u metabolizmu, alergije na lijek ili individualnih razlika u odgovoru na lijek i u pravilu je nepredvidiva.
Prema težini nuspojave se dijele na blage, umjerene, teške i letalne ili smrtonosne. Simptomi se mogu javiti već nakon prve doze lijeka ili tek nakon dugotrajne primjene lijeka.
Kako se mogu manifestirati nuspojave?
Najčešći znakovi nuspojava su različite alergijske reakcije (svrbež, osip), simptomi od strane probavnog sustava (žgaravica, proljevi, otežana probava, gubitak teka, čir na želucu pa čak i krvarenje iz probavnog trakta), zatim opći simptomi:
- glavobolja
- vrtoglavica
- poremećaj sna
- mišićna slabost
- grčevi u nogama…
Teži oblici nuspojave su otok gornjih dišnih puteva uz otežano disanje, hipotenzija, anafilaksija.
Oblik nuspojave je i pretjerana reakcija u smislu očekivanog željenog učinka lijeka. Primjerice, nakon uzimanja antihipertenziva bolesnik može dobiti vrtoglavicu ako je sniženje tlaka bilo previše izdašno.
Nuspojave čestog korištenja anelgetika mogu biti vrlo ozbiljne
Neke nuspojave su predvidive i njihovi su mehanizmi uglavnom jasni. Tako pri dugotrajnijem uzimanju analgetika ili nesteroidnih antireumatika dolazi do nadražaja želučane sluznice, gastritisa, čira na želucu, pa često i krvarenja iz probavnog trakta.
Treba istaknuti da je danas prisutna prekomjerna i nekontrolirana uporaba analgetika i nesteroidnih antireumatika koji se smatraju u populaciji “bezazlenim lijekovima”.
Dugotrajno uzimanje analgetika osobito koji u svom sastavu imaju i male doze opioida dovodi do potrebe za povećanjem doze što istovremeno povećava i rizik od težih nuspojava. Analgetici su odgovorni za veliki broj nuspojava od blagih pa do najtežih sa smrtnim ishodom.
Liječnici obično drže da probavne smetnje, kao i glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i promjene u ritmu sna predstavljaju blage nuspojave koje su razmjerno nevažne. Takve reakcije međutim zabrinjavaju bolesnike. Osim toga, ako bolesnik smatra da mu je time narušena kvaliteta življenja, često prekida suradnju na terapijskom planu, što bude veliki problem ako je važno postići stanovite terapijske ciljeve.
Blage i umjerene nuspojave ne nalažu nužno prekid terapije, osobito ako ne postoji prihvatljiva alternativa. Liječnici će međutim rado preispitati doziranje (broj i veličinu dnevnih doza, vrijeme uzimanja, npr. prije ili poslije jela, ujutro ili navečer), kao i interakcije s drugim lijekovima ili biljnim pripravcima koje bolesnik uzima.
Kod raznih alergijskih reakcija kao i kod sumnje na krvarenje iz probavnog trakta, otežano disanje svakako treba promptno reagirati i javiti se liječniku.
U praksi su ipak najčešće tzv. blage nuspojave koje bolesnicima subjektivno stvaraju tegobe poput probavnih smetnji, raznih kožnih promjena, grčeva u mišićima, prevelike pospanosti ili pak nesanice te se adekvatnim pristupom terapijskom planu mogu iste otkloniti.
Djeca i lijekovi
Dojenčad i mala djeca posebno su sklona nuspojavama jer njihove sposobnosti razgradnje lijekova nisu još u potpunosti razvijene. Maloj djeci ne treba davati lijekove bez prethodne konzultacije s liječnikom. Većina žarko obojenih tableta i kapsula koje privlače njihovu pažnju su lijekovi za odrasle stoga treba biti pažljiv i sve lijekove držati izvan dohvata djece.
Staro, slavno medicinsko pravilo vrijedi i danas kao i prije 2500 godina, pripisano je Hipokratu, a glasi: “Primum non nocere” (najprije ne naškoditi).
Foto: Shutterstock
