Leđnu moždinu tvori živčano tkivo koje se proteže od mozga kroz vertebralni kanal u kralješcima, a zadaća joj je prijenos informacija od mozga prema periferiji i s periferije prema mozgu.
U odrasle osobe leđna moždina dugačka je otprilike 45 centimetara. Gornji dio je nastavak produžene moždine, a prelaskom u strukture leđne moždine se smatra točka iznad razine izlaska prvog para cervikalnih živaca.
Leđna moždina se proteže do razine između prvog i drugog slabinskog kralješka, a nakon toga se nastavlja snop živaca zvan cauda equina, jer je nalik na konjski rep.
Leđna moždina je debljine 1,5 do 2 cm, sa zadebljanjima u početnom i završnom dijelu. U sredini moždine je kanalić koji čini nastavak moždanih šupljina. Oko središnjeg kanalića se nalazi siva tvar, a nju obavija bijela tvar.
Poprečni presjek leđne moždine ima oblik slova H. Sivu tvar leđne moždine čine tijela živčanih stanica – to su ujedno i središta živaca, a bijelu tvar čine živčana vlakna koja su obavijena živčanom ovojnicom, a tvore živčane puteve koji prenose informacije prema mozgu i od mozga.
Iz leđne moždine izlazi 31 par leđnomoždinskih živaca. Leđna moždina obavijena je trima ovojnicama između kojih se nalazi moždana tekućina i ima svoju bogatu opskrbu krvlju.
Spinalni sindromi
Oštećenje leđne moždine uzrokuje poremećaje osjeta i motorike te autonomne poremećaje i poremećaje sfinktera. Dijagnostiku poremećaja omogućuje poznavanje anatomske organizacije pojedinih segmenata i živčanih puteva. Postoji nekoliko sindroma kralješnične moždine koje najčešće susrećemo, nazivamo ih spinalnim sindromima. Spinalni sindromi:
1. Nastaju zbog potpunog ili nepotpunog oštećenja kralješnične moždine zbog različitih kompresivnih ili nekompresivih uzroka
2. Kompletna oštećenja kralješnične moždine uzrokuju potpuni ispad motoričkih, osjetnih i autonomnih funkcija ispod razine oštećenja
3. Nepotpuna oštećenja kralješnične moždine uzrokuju asimetrični ispad motoričkih, osjetnih i autonomnih funkcija ispod razine oštećenja
4. Oštećenja polovice kralješnične moždine uzrokuju ispad motoričkih i osjetnih funkcija te dubokog osjeta na istoj strani ispod razine oštećenja i ispadom osjeta boli i temperature na strani suprotnoj od oštećenja
5. Oštećenja centralnog dijela kralješnične moždine uzrokuju različite poremećaje osjeta
6. Oštećenja prednjih rogova kralješnične moždine uzrokuju karakteristične poremećaje motoričkih i osjetnih funkcija bez poremećaja propriocepcije (svijest o položaju dijela tijela)
7. Oštećenja stražnjih rogova kralješnične moždine uzrokuju poremećaje najčešće u sklopu degenerativnih promjena
Čuvajte se ozljeda i upala
Svako bolno stanje kojemu ne znamo točan uzrok, ili njegovo produljeno trajanje, bilo kakav ispad motornih i/ili osjetnih funkcija, dodira, boli ili temperature svakako je potrebno detaljnije razmotriti i javiti se liječniku.
Osim traumatskih ozljeda kralješnične moždine, nju također mogu zahvatiti upalni procesi ili tumori, a nije pošteđena niti promjena u sklopu metaboličkih poremećaja. Liječenje poremećaja kralješnične moždine ovisi o njegovom uzroku.
Foto: Shutterstock
