Samoubojstvo je kompleksan problem i u svojoj etiologiji sadrži biološke, psihološke i okolišne faktore rizika. Unatoč kompleksnosti ovaj problem moguće je prevenirati.
Svakih 40 sekundi jedna osoba u svijetu počini samoubojstvo, odnosno više od 800 000 osoba godišnje. Svake godine, 10. rujna inicijativom Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstva. Osnovni cilj obilježavanja ovog dana podizanje je svijesti o potrebi i obvezi provođenja akcija u prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO) i partneri naglašavaju da je prevencija samoubojstava globalni imperativ i potiče na povećanu dostupnost primjerenog liječenja i praćenja osoba koje su pokušale samoubojstvo te na moralno i odgovorno izvještavanje o samoubojstvima u medijima.
Što nam kaže statistika?
- Četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo bar jednom prije toga.
- Od deset osoba koje počine samoubojstvo, osam ih je nekome reklo što će učiniti.
- Samoubojstvo je češće zastupljeno u starijoj dobnoj skupini (u dobnoj skupini iznad 75 godina).
- Najmanje 100 000 adolescenta svake godine počini samoubojstvo (Svjetska zdravstvena organizacija).
- Omjer samoubojstava muškaraca i žena je 3:1, a ovaj podatak vrlo je sličan u većini zemalja.
- Žene češće pokušavaju samoubojstvo, no muškarci ga češće i izvrše.
- U dobi između 15 i 19 godina samoubojstvo je drugi uzrok smrti po učestalosti (na globalnoj razini, Svjetska zdravstvena organizacija).
- Za većinu mladih osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je da su duže vrijeme razmišljale o tome.
Trebamo li razgovarati o samoubojstvu?
Suicidalna osoba samoubojstvo vidi kao rješenje problema koji donosi neizdrživu bol, a koji smatra nerješivim.
Većina osoba koje su počinile samoubojstvo želi se riješiti duševne boli i patnje. U suštini ne žele završiti život već patnju. Pružanje pomoći u rješavanju problema i smanjenju boli sprječava samoubojstvo.
Svaki nagovještaj ili potencijalnu mogućnost samoubojstva nekoga u našoj okolini moramo shvatiti ozbiljno. Pomoć stručnjaka, ali i članova obitelji i bliskih osoba je upravo u tome da osobu u takvom stanju shvate ozbiljno, pomognu joj da prebrodi krizu i nađe zadovoljavajuća rješenja. Suicidalna osoba osjeća se bespomoćno i često na različite načine traži pomoć okoline. Potrebno je ulagati trajne napore u borbi protiv stigme vezane uz suicid.
Mogu li se samoubojstva prevenirati?
Samoubojstva se mogu prevenirati na tri osnovne razine. Učinkovita prevencija podrazumijeva provođenje sve tri razine prevencije:
Primarna prevencija podrazumijeva prilagodbu socijalnih, ekonomski i bioloških uvjeta kako bi se spriječilo da dio populacije postane suicidalan.
Sekundarna prevencija – cilj sekundarne prevencije je smanjivanje rizičnih faktora u visokorizičnoj populaciji.
Tercijarna prevencija – tercijarna prevencija podrazumijeva sprječavanje ponovnog suicidalnog ponašanja i namjera nakon prvotnog pokušaja ili namjere. Tercijarna prevencija podrazumijeva i rad s osobama iz životnog okruženja suicidalne osobe (članovi obitelji, zajednice, škole i sl.).
Izvor: Štampar.hr
Foto: Shutterstock
