Prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom zasićenih masti i jednostavnih šećera tijekom djetinjstva nosi sa sobom povećan rizik od cijeloga niza bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom, poput debljine, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije.
Iako možemo reći da u predškolskoj i školskoj dobi pretilost nije poprimila razmjere epidemije, ukupno gledajući, to je najčešći poremećaj među djecom i adolescentima u razvijenim zemljama. Statistički podaci Svjetske zdravstvene organizacije potvrđuju da čak 50 % odraslih osoba u Europi ima prekomjernu tjelesnu masu pri čemu ih je 20% pretilo. No, problem debljine nije aktualan samo u odraslih već i u djece. Primjerice, svaki treći 11-godišnjak ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretio. A Hrvatska, nažalost, sve više počinje pratiti taj trend.
Tko je odgovoran?
Veliku ulogu i odgovornost svakako imaju roditelji. Naime, roditelji trebaju biti uzor svojoj djeci, i to na način da za početak trebaju oni biti ti koji će imati zdravu i uravnoteženu prehranu. Veliki problem javlja se i zato što roditelji u odgoju svoje djece hranu predstavljaju kao nagradu.
Hrana nije nagrada. Hrana je nužnost i gorivo bez kojega ljudski organizam ne može funkcionirati. Ako roditelji djecu stimuliraju da budu bolja odlascima u restorane brze hrane, mogu samo naškoditi svojoj djeci. Umjesto toga, trebaju ih od malena učiti kako i grickalice mogu biti zdrave te im pri tome nuditi orašaste plodove. To ne znači da roditelji djeci neće katkada kupiti nešto nezdravo, ali svakako oni moraju biti ti koji će ih naučiti razlikovati zdravo od nezdravoga. – savjetuje Marin Vidović, prof. kineziologije.
Pripremite povrće na način koji će djeca obožavati!
Rezultati će teško doći bez tjelovježbe
Mnogim je roditeljima teško odabrati sport i vježbe za svoju djecu. Međutim, svakako bi najvažnije bilo upamtiti da je jedino bitno za djecu – kretanje. Nije toliko bitno koji će sport biti, koliko je bitno da imaju bilo kakvu izvannastavnu obvezu. Međutim, treba biti iznimno pažljiv s tim da sve pada u vodu ako dijete tjeramo na bilo što. Dijete može postati frustrirano, a tada bavljenje sportom gubi svaki smisao. Kao osoba koja je svakodnevno okružena osnovnoškolcima u svome pedagoškome radu prof. Vidović ističe:
Najbitnije je da djeca imaju bilo kakvu sportsku izvannastavnu aktivnost. Osim toga što će se tom obvezom kod djece razvijati odgovornost i disciplina, sport će poslužiti i kao odličan način za ravoj djetetove socijalne inteligencije. Svi bismo im svakodnevno trebali prenositi naviku zdravoga života, ukazivati na to koliko je zapravo bitno baviti se tjelesnim aktivnostima i imati uravnoteženu prehranu. Trebamo potaknuti učenike da od najranije dobi razviju odgovornost prema sebi i svome tijelu, a samim tim i svome zdravlju.
Koliko je prehrana važna u životu mladog sportaša?
Foto: Shutterstock
J. R.
