Zašto navijanje nije samo zabava: evo što se zapravo događa u tijelu i zašto bi neki trebali biti posebno oprezni
Snažne emocije tijekom sportskih utakmica aktiviraju hormone sreće i stresa, a kod osoba s kardiovaskularnim rizikom mogu povećati opterećenje za srce.
Danas Hrvatska protiv Engleske igra svoju prvu utakmicu na Svjetskom prvenstvu, a nogometna euforija već je zahvatila milijune navijača. Uoči ovako napetih dvoboja stručnjaci upozoravaju da snažne emocije koje sport izaziva mogu imati stvaran učinak na zdravlje srca, osobito kod rizičnih skupina.
Iako navijanje većina ljudi doživljava kao zabavu i način opuštanja, ono u organizmu pokreće niz složenih bioloških procesa. Snažne emocije koje osjećamo tijekom važnih utakmica nisu samo stvar mašte – navijanje aktivira različite mehanizme u mozgu koji stvaraju osjećaj uzbuđenja, povezanosti i zadovoljstva.
Kada navijamo zajedno s tisućama drugih ljudi, bilo na stadionu ili pred TV-om, pojačava se lučenje oksitocina, hormona koji potiče osjećaj pripadnosti i povezanosti s drugima. Zato zajedničko slavlje pobjede ili dijeljenje napetih trenutaka može biti iznimno snažno emocionalno iskustvo.
Hormoni sreće i sustav nagrađivanja
Pobjeda omiljene momčadi može potaknuti lučenje serotonina, neurotransmitera povezanog s osjećajem zadovoljstva i samopouzdanja, dok ostvarenje dugo očekivanog cilja – poput prolaska u sljedeći krug natjecanja ili osvajanja prvenstva – može izazvati nalet dopamina, kemijske tvari koja sudjeluje u sustavu nagrađivanja mozga. Upravo zbog kombinacije tih reakcija mnogi navijači nakon pobjede osjećaju euforiju, pojačanu energiju i bolje raspoloženje.
No isti mehanizmi koji stvaraju osjećaj zadovoljstva mogu istovremeno povećati broj otkucaja srca, krvni tlak i razinu hormona stresa. Zbog toga gledanje utakmice omiljene momčadi može izazvati fiziološke reakcije slične onima koje tijelo doživljava tijekom intenzivne tjelesne aktivnosti. U trenucima velike napetosti srce može ubrzati rad gotovo jednako kao tijekom sprinta, što kod pojedinih osoba može predstavljati zdravstveni rizik.
Kardiologinja Paola Santalucia, članica upravnog odbora Europske mreže za srce (European Heart Network), za Euronews, ističe kako intenzivne emocije – bilo da je riječ o euforiji nakon pogotka gola ili stresu tijekom neizvjesne završnice – mogu djelovati kao okidači za kardiovaskularne događaje, uključujući srčani udar.
Prema njezinim riječima, posebno bi oprezne trebale biti osobe koje već boluju od srčanih bolesti. Povećan oprez preporučuje se i osobama koje imaju povišeni krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, pretilost ili puše.
Što se događa u tijelu tijekom napete utakmice?
Koliko nogomet može utjecati na organizam pokazalo je i nedavno istraživanje provedeno uz pomoć nosivih uređaja koji su pratili broj otkucaja srca i razinu stresa kod navijača tijekom finala Njemačkog kupa 2025. godine. Rezultati su uspoređeni s mjerenjima tijekom uobičajenih dana u razdoblju od 12 tjedana.
Jedan od autora istraživanja, Christian Deutscher, profesor sportske ekonomije na Sveučilištu u Bielefeldu, istaknuo je kako su najveće fiziološke reakcije zabilježene kod navijača koji su utakmicu pratili uživo na stadionu, osobito ako su pritom konzumirali alkohol. Dodatni čimbenik opterećenja može biti i visoka temperatura zraka.
Međutim, ni gledanje utakmice iz udobnosti vlastitog doma nije prošlo bez fizioloških reakcija. I kod navijača koji su utakmicu pratili na televiziji zabilježen je porast broja otkucaja srca usporediv s onim koji se javlja tijekom hodanja, iako su cijelo vrijeme sjedili.
Zanimljivo je da najveće reakcije organizma nisu nužno povezane s postizanjem pogotka. Najizraženiji porast stresa i ubrzanje rada srca bilježe se tijekom trenutaka neizvjesnosti – izvođenja jedanaesteraca, VAR provjera ili situacija kada lopta pogodi vratnicu.
– Upravo su ti neizvjesni trenuci ono zbog čega pratimo sport i oni najviše utječu na naše vitalne funkcije – ističe Deutscher, koji sa suradnicima nastavlja istraživanje tijekom aktualnog Svjetskog prvenstva.
Nije problem nogomet, nego reakcija organizma
Stručnjaci naglašavaju da nogomet sam po sebi nije opasan, nego način na koji organizam reagira na snažne emocije.
Profesor kardiologije Dan Atar iz Sveučilišne bolnice u Oslu objašnjava da u trenucima snažnog uzbuđenja dolazi do izražene adrenergičke stimulacije organizma. Tada se bilježe visoke vrijednosti krvnog tlaka, ubrzan rad srca te nagli porast adrenalina i kortizola.
Kod manjeg broja osoba takva reakcija može dovesti do pucanja postojeće aterosklerotske ploče – nakupine masnoća na stijenkama arterija – što može izazvati srčani udar.
– Gledanje nogometne utakmice samo po sebi nije opasno. Uzbuđenje je normalna fiziološka reakcija i većina ljudi može bezbrižno uživati u sportu – naglašava Atar.
Tko bi trebao biti posebno oprezan?
Iako većina navijača neće imati zdravstvene probleme, kombinacija emocionalnog stresa, alkohola, visokih temperatura i postojećih kardiovaskularnih bolesti može povećati rizik od neželjenih događaja.
Osobama koje imaju srčane bolesti ili druge čimbenike rizika preporučuje se redovito uzimanje propisane terapije, izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola, nepušenje te izbjegavanje stimulativnih tvari.
Također je važno ne ignorirati simptome poput boli ili pritiska u prsima, nedostatka zraka, izrazito ubrzanog ili nepravilnog rada srca. U takvim slučajevima potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Poruka stručnjaka nije da se treba odreći uživanja u sportskim natjecanjima, nego da se ona prate s umjerenošću i sviješću o vlastitom zdravstvenom stanju.
– Ključna poruka nije izbjegavati uživanje u utakmici, nego uživati odgovorno, osobito kod osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom – zaključuje Santalucia.
(Ordinacija.hr)