Baza bolesti

Kalkulator baze bolesti

Astma

Simptomi

Simptomi koje ste odabrali
  • Otežano disanje
  • Kašalj
  • Osjećaj nedostatka zraka
  • Pritisak u prsnom košu
  • Suhi kašalj
  • Čujno disanje
  • Nedostatak zraka

Opis bolesti

Astma je bolest koju karakteriziraju napadaji kašlja te otežanog i čujnog disanja ("piskanja, fućkanja") koji prolaze spontano ili nakon primjene odgovarajućih lijekova. Između napadaja bolesnik je obično potpuno dobro. U podlozi astme je kronična upalna reakcija u dišnim putevima koja ima promjenjiv tijek i intenzitet. U fazama aktivne upale dolazi do stiskanja mišića dišnih puteva i pojačanog stvaranja sluzi u dišnim putevima što otežava protok zraka i uzrokuje navedene simptome. Bolest je najčešće alergijske naravi tako da napadaje uzrokuju različiti alergeni. Radi značajne preosjetljivosti dišnih puteva astmatičnog bolesnika napadaje mogu uzrokovati i nealergijski čimbenici kao što su fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije i onečišćenja zraka (duhanski dim). Danas se astma, ovisno o učestalosti simptoma i njihovoj težini, dijeli na četiri stupnja. Ovu klasifikaciju stvorila je GINA (Global Initiative for Asthma), a služi kako bi se olakšao pravilan odabir terapije.

Po GINA smjernicama astma se dijeli na:
1. STUPANJ (GINA 1.) – Povremena astma
2. STUPANJ (GINA 2.) – Blaga trajna astma
3. STUPANJ (GINA 3.) – Umjerena trajna astma
4. STUPANJ (GINA 4.) – Teška trajna astma

Ovo stupnjevanje omogućuje lakši odabir terapije i danas je prihvaćeno u većini europskih zemalja uključujući i Hrvatsku.

Simptomi

Najčešći simptomi astme su napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje), osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja, pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća te noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja.

Prevencija

Izbjegavanje pokretača astme prethodi svim oblicima medikamentoznog liječenja. To je ponekad težak i mukotrpan zadatak, no često se bez toga ne može postići potpun terapijski uspjeh. Smatra se da je nedovoljno uklanjanje alergena iz okoliša jedan od najčešćih uzroka terapijskog neuspjeha. Za izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) jedina je korisna mjera izbjegavanje boravka, osobito fizičkih aktivnosti, u otvorenom prostoru u vrijeme velike koncentracije peludi u zraku. Osobito valja izbjegavati trčanje i sport u jutarnjim satima u područjima bujne vegetacije. Karakteristično je da pelud ukrasnoga cvijeća te biljaka koje oprašuju kukci rijetko uzrokuje tegobe, vjerojatno radi male koncentracije. Biljke koje se oprašuju vjetrom (stabla, trave i korovi) stvaraju ogromne količine peludi. U osoba osjetljivih na cjelogodišnje alergene važno je odgovarajućim higijenskim mjerama i prilagodbama okoliša smanjiti koncentraciju grinja u domu, osobito u spavaćoj sobi bolesnika. To se postiže redovitim čišćenjem i prilagodbama koje uključuju manje tepiha, zastora i tapeciranih površina te mogućom uporabom posebnih navlaka za madrace, kemijskih sredstava za uklanjanje grinja (akaricidi) i slično. U kući astmatične osobe ne preporučuje se držati kućne ljubimce, osobito mačku ili psa.

Liječenje

Danas se po GINA smjernicama kao najjači protuupalni lijekovi navode inhalacijski kortikosteroidi Protuupalni lijekovi za održavanje kontrole bolesti smanjuju oticanje dišnih putova u plućima čime sprečavaju pogoršanje simptoma i daljnje napredovanje bolesti te preveniraju akutne napadaje astme. U ovu grupu lijekova spadaju inhalacijski kortikosteroidi (IKS), beta-2-agonisti produženog djelovanja, teofilin i antileukotrijeni.

Posebna napomena

Prema nekim od recentnih istraživanja utvrđeno je da su gotovo sve osobe koje imaju astmu i koje su osjetljive na aspirin ujedno osjetljive i na ostale protuupalne lijekove stoga, prije uporabe istih, neizostavno se konzultirajte sa liječnikom ili ljekarnikom.