Bjesnoća - Ordinacija.hr

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Bjesnoća

simptomi koje ste odabrali

Glavobolja

Vrućica

Umor

Osjećaj slabosti

Blaga konfuzija

Nesanica

Grčenje mišića dišnih putova

Halucinacija

Svrbež mjesta ugriza

Strah od vode

Pojačano lučenje sline

Opis bolesti

Bjesnoća je smrtonosna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav, izaziva upalu mozga i leđne moždine. Primarno je bolest životinja, a čovjek može oboljeti nakon ugriza bijesne životinje. Bjesnoća spada tzv. zoonoze (bolesti zajedničke životinjama i ljudima). Uzročnik bolesti je virus rabies, rabdovirus iz porodice Lyssavirus. Uzročnik bjesnoće nalazi se u slini zaražene životinje, a na čovjeka se obično prenosi ugrizom bijesne životinje. Virus bjesnoće je labilan virus koji ne parazitira u okolini i svakako je bitno naglasiti da on mora doći u kontakt sa završecima živaca te mora ući u živčano vlakno da bi se razvila bolest. Čovjek se može zaraziti i ako zaraženi materijal bijesne životinje, kao što je slina, dođe u direktan kontakt s očima, sluznicom nosa, usta ili otvorenim ranama na koži. Bjesnoća se može javiti u nekoliko oblika. Postoji tzv. urbana bjesnoća koju prenose psi i tzv. silvatična ili šumska bjesnoća koju najčešće prenose lisice, ali i druge divlje životinje. Postoji i bjesnoća ptica, ali još uvijek nije poznato kako se ptice zaraze virusom.

Simptomi

Vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma bolesti (inkubacija) može trajati od nekoliko dana do nekoliko godina, a najčešća je između 14 dana i tri-šest tjedana. Trajanje inkubacije ovisi o količini unesenog virusa, mjestu ulaska virusa i o imunološkom stanju jedinke koja je zaražena. Prvi simptomi su slični mnogim bolestima, poglavito gripi: izražen umor i slabost tijela, vrućica i glavobolja. Na mjestu ugriza javlja se svrbež i iznimna neugoda. Kako se bolest razvija, javljaju se simptomi zaraze mozga: razdražljivost, konfuzija, nesanica te karakteristični simptomi bjesnoće: strah od vode i pojačano lučenje sline. Bolest završava smrtno nakon dva-šestdana, a u krajnjem stadiju dolazi do grčenja dišnih mišića, halucinacija ili delirija te uslijed zastoja disanja čovjek umire.

Prevencija

Budite oprezni ako naiđete na životinju lutalicu neovisno dali je mačka ili pas. Isto tako, ne zanemarite obavezu preventivnog godišnjeg cijepljenja kućnog ljubimca kojeg posjedujete.

Liječenje

Ako je osobu ugrizla nepoznata (ulična) životinja koja je dostupna, izdaje se nalog veterinarsko-higijenskom servisu koji hvata životinju i stavlja je u karantenu gdje je sljedećih 10 dana pod veterinarskim nadzorom. Ako životinja nakon trokratnog pregleda ne pokaže nikakve znakove bjesnoće, smatra se da u trenutku ugriza nije imala virus bjesnoće u slini i nije mogla zaraziti čovjeka. Liječnik specijalist nakon obrade pacijenta odlučuje treba li se on cijepiti ili ne.