Opis bolesti

Poremećaj kralježnice može refleksno izazvati stezanje paravertebralnih mišića, što je u većini slučajeva popraćeno jakim bolom. Zbog navedenog se s pravom govori o bolnim leđima. Kod većine mehaničkih poremećaja kralježnice koji izazivaju bol u vratu i leđima se radi o nespecifičnom mehaničkom poremećaju: istezanju mišića, uganuću ligamenata, spazmu ili kombinaciji.

Prevencija

Nema sumnje da je sjedeći stil života praćen slabljenjem leđnih mišića, ali i intenzivnija fizička aktivnost (težak fizički rad, profesionalni sport) mogu dovesti do boli. Kičmeni stub (i donji dio leđa) trpi najveće opterećenje u sagnutom položaju i pri sjedenju. Zbog toga, u cilju prevencije bola u leđima, treba izbjegavati rad u sagnutom položaju (usisavanje, primjera radi), dizanje većeg tereta u sagnutom položaju i duže sjedenje, posebno u nekomfornim uvjetima. Što se tiče fizičke aktivnosti, pravilno vježbanje i rekreativno bavljenje sportom apsolutno ne mogu naštetiti leđima, naprotiv, mogu biti i te kako dobra prevencija

Liječenje

Ako se razviju simptomi, od ključne je važnosti pravovremeni početak liječenja. Pregledi ortopeda i fizijatra pomoći će u odabiru vrste liječenja. U preko 95 posto slučajeva potrebno je promijeniti životne navike, smanjiti tjelesnu težinu, ali i prilagoditi način nošenja djece tijekom dana. Preporučuju se svakodnevne vježbe istezanja, očuvanja tonusa te jačanje mišića. Ako bolovi u leđima duže traju ili se radi o nekom od kompresivnih sindroma (uklještenje živaca u nekom od kanala kroz koje prolaze), nužno je potrebno zatražiti pregled i mišljenje fizijatra. U većini slučajeva fizikalna terapija daje dobre rezultate. Preporuke vezane uz svakodnevne aktivnosti i promjene životnih navika mogu ublažiti simptome. Uz fizikalnu terapiju provodi se, po potrebi, i medikamentozno liječenje. U slučajevima intenzivne boli, preporučuju se odgovarajući lijekovi, prije svega nesteroidni antiinflatorni lijekovi o kojima odluku izričito donosi liječnik.