Opis bolesti

Meningitis je infekcija koja uzrokuje upalu ovojnica mozga i kralježnične moždine. Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela gdje se, putem krvi, šire na mozak ili kralježničnu moždinu. Postoji više vrsta meningitisa, a najčešće se dijele na akutni virusni i bakterijski te subakutni i kronični meningitis. Bakterijski je meningitis iznimno teška bolest koju treba hitno liječiti jer u roku od nekoliko sati može izazvati smrt ili trajna neurološka oštećenja. Za razliku od bakterijskog, virusni meningitis nije opasan. Oboljeli se oporave bez ikakvih posljedica.

Simptomi

Upala dišnih putova obično prethodi vrućici, glavobolji, ukočenom vratu i povraćanju. Dodatni simptomi ove bolesti su osjetljivost na svjetlo, nemir, smetenost, pospanost, bolovi u vratu i mišićima te poremećaj govora. Kod dojenčadi simptomi obuhvaćaju vrućicu, povraćanje, iritabilnost, grčeve cijelog tijela, krikove i napetost fontanele, mekog dijela lubanje.

Prevencija

Najbolja prevencija bolesti jest cijepljenje protiv Haemophilusa influenzae. Cijepljenje kod nas još nije obvezatno, ali je dostupno. Članovi obitelji i ostali koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim od meningokoknog meningitisa trebaju primiti antibiotik. Cjepivo se propisuje i osobama koji putuju u krajeve u kojima postoji opasnost od meningitisa, kao što su podsaharski dijelovi Afrike.

Liječenje

Meningitis se liječi u bolnici jer je iznimno opasan. Za liječenje bakterijskog meningitisa koriste se antibiotici, u nekim slučajevima intravenskim putem. Antibiotici nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa pa liječenje većinom uključuje intravensku nadoknadu tekućina i odmor. Bolnička je soba obično zamračena zbog preosjetljivosti očiju na svjetlo. Pacijent prima puno tekućine te acetilsalicilnu kiselinu ( npr. Aspirin ) za ublažavanje vrućice i glavobolje.

Posebna napomena

Pravilnom prehranom važno je očuvati zdrav imunološki sustav kako bi spriječili ponovnu infekciju koja može dovesti do meningitisa. Prehrana neka bude bogata vlaknima, a siromašna masnoćama. Izbjegavajte šećer i brzo pripremljenu gotovu hranu. Od velike će koristi biti i dodatne količine vitamina A, vitamina B skupine te vitamin C.