Opis bolesti

Multipla skleroza (MS) je kronična upalna bolest centralnog živčanog sustava koja može izazivati blaže smetnje, ali i smetnje visokog stupnja invalidnosti. Tijek bolesti je nepredvidiv. Može se javiti bilo kada, ali najčešće između 18. i 50. godine te je dva puta češća kod žena nego kod muškaraca. Kod multiple skleroze dolazi do upale mijelinske ovojnice kojom su obloženi živci središnjeg živčanog sustava. Mijelin je tvar koja omogućava učinkovit prijenos signala između živčanih stanica. Ove česte upale živaca uzrokuju ožiljke (skleroze). Zbog ovih degeneracijskih procesa u živčanom sustavu, oboljeli imaju poteškoće s izvođenjem mnogih aktivnosti, a neki ostanu vezani uz invalidska kolica. Uzrok bolesti je nepoznat, ali suvremena istraživanja pokazuju da imunološki sustav ima važnu ulogu. Danas se multipla skleroza često smatra autoimunom bolešću.

Simptomi

Prvi napadaj je uglavnom lakši, traje nekoliko dana te je praćen dugim razdobljem mirovanja. Simptomi bolesti se jako razlikuju, a uključuju: slabost i ukočenost jednog ili više udova, osjećaj bockanja, težine i stezanje u tijelu, tremor, probleme s koordinacijom i ravnotežom, umor, probleme s vidom- zamućen ili dvostruki vid ili nevoljni pokreti očiju.

Prevencija

Nema dokazanih načina za prevenciju multiple skleroze.

Liječenje

U liječenju bolesti koriste se protuupalni lijekovi, prvenstveno kortikosteroidi, interferoni beta kao oblik imunomodulacijskog liječenja koje mijenja prirodni tijek bolesti, lijekovi za opuštanje mišića koji smanjuju ukočenost i bolove, baklofen i dantrolen koji smanjuju spastičnost, a neprestano se ispituju i novi, potencijalno učinkoviti lijekovi.

Posebne napomene

Mnogi bolesnici pribjegavaju i alternativnim oblicima liječenja među kojima su popularni terapija pčelinjim ubodom, Feldenkraisova metoda uvježbavanja živčano-mišićnog sustava i povećavanja opsega pokreta, posebni režimi prehrane među kojima je najpoznatija Swank dijeta s vrlo malim unosom zasićenih masti.