Opis bolesti

Myasthenia gravis je bolest kod koje nema promjena na živcima i mišićima, ali postoji poremećaj u prijenosu podražaja sa živca na mišić, što uzrokuje pojavu mišićne slabosti. Ona je ujedno jedno od najprepoznatljiviji i najkarakterističnijih neuroloških oboljenja. s Myasthenia gravise javlja u oba spola, ali češće u žena, i to u dobi od 20. do 40. godine života, dakle u reproduktivnoj dobi i u dobi pune radne aktivnosti. Kod muškaraca se češće javlja iza 50. godine života.

Prevencija

Mjere prevencije  mogu se definirati uz sam tijek bolesti. Kako bolest ima autoimunu podlogu uz zanemarivanje simptoma, koji mogu biti u samom začetku bolesti minimalni rijetko se  razmišlja ili provodi neki oblik prevencije. Poticanje zdravih životnih navika te izbjegavanje faktora rizika kao što je pušenje, alkohol, nezdrava prehrana može biti u službi prevencije.

Simptomi

Simptomi bolesti se razlikuju po intenzitetu i učestalosti. Tijekom dana bolesnik se može osjećati loše nakon dnevnog odmora može biti bez vidljivih simptoma. Mogu se javiti vrlo blagi izolirani simptomi, u obliku spuštanja kapaka, povremenih dvoslika , smetnji govora ili žvakanja. Bolesnik može zamijetiti da se teško penje uza stepenice, ili da osjeća težinu u rukama dok se brije. Važno je znati da pojedini bolesnici  mogu imati istovremeno niz simptoma: npr. dvoslike, smetnje govora i slabost nogu. U različitim vremenskim  periodima,  mogu se pojaviti posve različiti simptomi mišićne slabosti: smetnjama  gutanja i žvakanja, nakon određenog vremena mogu se pridružiti smetnje u rukama ili nogama, ili smetnje disanja. U većini slučajeva bolesnici imaju dvoslike i spušten očni kapak.

Liječenje

Liječenju bolesnika s Myasthenia gravis u načelu treba pristupiti individualno. Liječenje se razlikuje i u korelaciji je sa težinom kliničke slike.  Kod težih oblika bolesti oporavak je postepen, potrebne su veće doze i više vrsta lijekova, a u početku liječenja česta su pogoršanja. U većini slučajeva koriste se lijekovi i postupci kojima se stabiliziraju imunološke reakcije (kortikosteroidi, imunoglobulini, plazmafereza), a u težim slučajevima citostatici .Koji će način liječenja neurolog primijeniti ovisi o stanju bolesnika i simptomima bolesti.

Mjere opreza

Ako se kod bolesnika razvije  myastheniska kriza koju karakterizira  otežano disanje, gutanja i opće tjelesne slabosti, nužna je hitna medicinska intervencija.