Opis bolesti

Krvni tlak niži od 100/60 izmjeren više puta smatra se niskim tlakom ili hipotenzijom. Kada se kod osoba s niskim tlakom  ne mogu otkriti uzroci, tada govorimo o primarnoj hipotenziji. Druga je vrsta niskog tlaka sekundarna hipotenzija koja nastaje kao posljedica drugih zdravstvenih tegoba u organizmu kao što su sepsa, krvarenje, infarkt, trovanje, alergije, teške opekline i dr. Mnoge osobe  pate od niskog tlaka, naročito žene. Hipotenzija kod žena može poremetiti menstrualni ciklus, dok se kod muškaraca ponekad događa pad potencije. Osobe s niskim tlakom lako se umaraju, brzo gube snagu, nerijetko pate od glavobolja, povremeno i od nesvjestice, promjenjiva su raspoloženja, često imaju bolove u mišićima i bolje se osjećaju kada je vani hladno. Kod primarne hipotenzije naglasak je na mjerama prevencije koji su ujedno i oblik liječenja.

Prevencija

Osobe s niskim tlakom moraju svakodnevno unositi u organizam dovoljnu količinu vode (30 ml/kg tjelesne težine) te sol jer ona veže vodu i povećava volumen cirkulirajuće krvi. Moraju spavati 8 sati jer su potrebe za snom u osoba s niskim tlakom veće nego kod drugih ljudi, trebaju uzimati više lako probavljivih obroka, izbjegavati alkohol i vrućinu, velike prostorije s puno ljudi te se moraju svakodnevno baviti fizičkom aktivnošću. S kavom oprezno – ne više od 2-3 šalice jer kava u početku podigne tlak, ali ga kasnije poput diuretika snižava. Ponekad može pomoći i naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom.

Simptomi

Najuobičajeniji simptomi niskog tlaka su vrtoglavica, zamagljen vid, nepravilan rad srca, umor i pospanost, kratkoća daha, povećana žeđ, blijeda koža i nesvjestica.

Liječenje

Ako je poznat uzrok hipotenzije, terapija se prilagođava uzrocima. . Međutim, ako ne postoji specifična terapija ili je uzrok nejasan, za povećanje vrijednosti tlaka i ublažavanje tegoba mogu se preporučiti neke opće mjere ili lijekove, a sve ovisno o dobi i općem zdravstvenom stanju. Tako se, primjerice, može preporučiti više soli u hrani, uz češće preglede srca zbog mogućih neželjenih učinaka povećana unosa soli. Poželjno je izbjegavati obilna jela, osobito bogata ugljikohidratima, unositi više manjih, raznovrsnih obroka (voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, krtu piletinu i puretinu), piti više vode i kofeinskih napitaka (kava i zeleni čaj), te smanjiti unos alkohola, jer on pospješuje dehidraciju. Uz to, nije naodmet nositi elastične kompresivne čarape, koje se inače preporučuju u slučajevima poremećaja venske cirkulacije, jer sprečavaju zaostajanje krvi na periferiji.