Šećerna bolest - Ordinacija.hr

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Šećerna bolest

simptomi koje ste odabrali

Umor

Učestalo mokrenje

Suhoća usta

Malaksalost

Žeđ

Zamućenje vida

Sporo zarastanje rana

Gljivične infekcije

Svrbež kože

Opis bolesti

Šećerna bolest (diabetes mellitus) označava skupinu metaboličkih poremećaja čija je osnovna karakteristika hiperglikemija, odnosno povećana razina glukoze/šećera u krvi. Poremećen metabolizam glukoze nastaje uslijed manjkavog djelovanja inzulina, a ono je posljedica poremećaja u izlučivanju inzulina, poremećaja njegovog djelovanja ili kombinacije navedenog. Ako nema dovoljno inzulina onda je to dijabetes tipa 1, autoimuno oboljenje pokrenuto najčešće nekom virusnom infekcijom, kod kojega je organizam počeo uništavati dijelove gušterače u kojima se stvara inzulin. Posljedica je sve manje inzulina. Ovaj oblik dijabetesa liječi se uzimanjem inzulina propisanog od strane liječnika. Inzulin se mora uzimati savjesno jer može dovesti do hipoglikemijske kome koja je, po život, opasno stanje.
Drugi oblik dijabetesa je dijabetes tip 2, koji nastaje jer stanice slabije reagiraju na djelovanje inzulina. Najčešći uzrok dijabetesa tip 2 je pretilost. Neliječena šećerna bolest dovodi do kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Simptomi

Kod većeg broja osoba simptomi su prekriveni. Oboljeli se, zbog prikrivenih simptoma, u većini slučajeva javljaju liječniku kada je već kasno. Bolest prolazi neprimjetno, a povišen šećer vremenom nepovratno oštećuje živce i krvne žile i može dovesti do hipertenzije, infarkta srca, moždanog udara, sljepoće, gangrene noge, teškog oštećenja bubrega, povećava sklonost infekcijama i smanjuje osjećaj boli. Kako je razina glukoze u krvi varijabilna, možemo reći da su i simptomi različiti. Najučestaliji simptomi su polidipsija (pojačana žeđ i unos tekućine), suhoća u ustima, poliurija (učestalo mokrenje), promjena tjelesne mase, malaksalost, umor, prolazno zamućenje vida, svrbež kože, usporeno zarastanje rana i gljivične infekcije.

Prevencija

Mjere prevencije trebaju provoditi pretile osobe koje ne provode nikakvu tjelesnu aktivnost, imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, imaju hipertenziju (krvni tlak viši od 140/90 mmHg), poremećene razine masnoća u krvi, osobe koje imaju neku od kardiovaskularnih bolesti te žene koje su imale gestacijski dijabetes. Neovisno o riziku, prvo testiranje (mjerenje glukoze u krvi) treba provesti nakon 45. godine života.

Liječenje

U liječenju šećerne bolesti posebno mjesto zauzima edukacija, samopraćenje i samozbrinjavanje. Bolest se liječi pravilnom prehranom i tjelovježbom nakon čega nastupa liječenje lijekovima antidijabeticima. U pojedinih bolesnika  inzulin se  također koristi u terapijske svrhe.