Opis bolesti

Sindrom iritabilnog crijeva kronično je stanje u probavnom traktu koje karakteriziraju bolovi u trbuhu i poremećaji u ritmu stolice, posebno izraženi u periodima stresa. Sindrom iritabilnog crijeva često prati intolerancija na određenu hranu pa se i alergija smatra jednim od mogućih uzroka. Kod osoba s izraženim simptomima radi se o pojačanoj osjetljivosti crijeva na normalne živčane podražaje. Sindrom iritabilnog crijeva najčešće se javlja kod mlađih osoba, a dva puta češće se dijagnosticira kod žena nego kod muškaraca.

Prevencija

Osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu vezanu uz probavne poteškoće više su izložene riziku od pojave iritabilnog kolona. Zbog navedenog, pravilna prehrana uz dovoljan unos tekućine i fizičku aktivnost mogu prevenirati pojavu iritabilnog kolona. Osobe koje su izložene stresu te kao posljedicu toga imaju probavne poteškoće, pozornost trebaju usmjeriti na zdravi stil života i tehnike kojima bi intenzitet stresa i njegove posljedice na zdravlje probavnog sustava sveli na minimum.

Simptom

Osoba kao simptom navodi bolove u trbuhu, najčešće grčevite, "šetajuće" i promjenjivog intenziteta. Uz bolove se zamjećuje i promjena ritma stolice (proljev, zatvor ili smjena proljeva i zatvora). Proljev s učestalim stolicama, uglavnom nakon obroka, praćen je osjećajem nedovoljnog pražnjenja; noćni proljevi su atipični i upućuju na to da treba potražiti drugi uzrok. Zatvor, odnosno izostanak odgovarajuće stolice po nekoliko dana ili tjedana uz pojavu nadimanja i podrigivanja, pojačani vjetrovi, rani osjećaj sitosti nakon jela, žgaravica zbog vraćanja želučanog sadržaja u jednjak i mučnina samo su neki od simptoma iritabilnog kolona.

Liječenje

Terapija je individualna, obično dugotrajna i složena: dijeta, psihološka potpora i lijekovi. Prvi je korak educirati pacijenta da prepozna čimbenike koji pogoršavaju simptome. Najčešće su to dijetne greške i stresne situacije. Sljedeći korak je modifikacija prehrane, tj. isključivanje određenih namirnica iz jelovnika, obavezno u suradnji s liječnikom jer inače prijeti opasnost od nesistematičnog pristupa koji isključuje važne nutritivne sastojke. Poznato je da određene vrste hrane pogoršavaju simptome sindroma iritabilnog crijeva, primjerice mliječni proizvodi, mahunarke ili cvjetača, čijom razgradnjom bakterije u debelom crijevu stvaraju velike količine plinova. U slučajevima kada se zdravstveno stanje bolesnika i dalje pogoršava provodi se dodatna dijagnostička obrada kako bi terapija umanjila simptome bolesti. Vrlo važan segment terapije je psihološka potpora, a kod većine pacijenata vrijedi pokušati s programom dnevnih vježbi radi redukcije stresa i napetosti. Dobar izbor su trčanje, pilates, vožnja biciklom i šetnja. Lijekovi se uglavnom koriste za rješavanje simptoma, a ne za liječenje stanja. Izbor lijeka ovisi u prvom redu o kliničkoj slici.