Knjige smiruju, jačaju, nadahnjuju i liječe – a znanost potvrđuje da redovito čitanje donosi koristi za tijelo i psihu.
U digitalnom dobu čitamo manje nego ikad, a time uskraćujemo svom mozgu brojne dobrobiti. Prema istraživanju Pew Research Centra, piše Medium, prosječan Amerikanac danas čita značajno manje knjiga nego prije četrdeset godina: samo 31% stanovništva pročita barem jednu knjigu godišnje. To je pad od 10% u ukupnim navikama čitanja.
Iako se to može pripisati ubrzanom načinu života, glavni „krivac“ leži u tehnologiji, društvenim mrežama, streaming servisima i stalnom pristupu internetu, koji nude brzu zabavu i informacije u kratkoj, fragmentiranoj formi.
Nažalost, upravo takav način „čitanja“ ne potiče dublje kognitivne procese. Istraživanja pokazuju da prosječno vrijeme zadržavanja na tekstu online iznosi tek 55 sekundi, premalo da bi mozak ostvario ijednu od višestrukih prednosti koje donosi uranjanje u knjigu.
A koristi su goleme – od jačanja pamćenja i kreativnosti do smanjenja stresa i očuvanja mentalnog zdravlja. U nastavku donosimo 10 znanstveno dokazanih razloga zbog kojih biste čitanje trebali pretvoriti u svakodnevnu naviku.
1. Čitanje jača mozak i stvara nove neuronske veze
Čitanje doslovno aktivira cijeli mozak. Istraživanje Sveučilišta Emory iz 2013. godine pokazalo je da se tijekom čitanja aktivira više regija mozga, osobito one povezane s pokretima i osjetilima (somatosenzorni i motorički korteks). Zanimljivo je da je ta aktivnost ostala povišena i nekoliko dana nakon što su ispitanici završili knjigu.
Drugim riječima, mozak „pamti“ iskustvo čitanja, kao da je i sam proživio događaje iz knjige. Znanstvenici smatraju da čitanje čitatelja doslovno „premješta“ u tijelo protagonista, što objašnjava našu sposobnost empatije i poistovjećivanja s likovima.
Studije iz Bostonske dječje bolnice dodatno su pokazale da čitanje jača bijelu tvar u mozgu, poboljšavajući komunikaciju između lijeve i desne hemisfere. Time mozak učinkovitije procesira informacije, a sposobnost učenja i razumijevanja postaje brža. Najbolje od svega – ove se promjene događaju u bilo kojoj dobi, pa nije kasno početi ni u zrelim godinama.
2. Čitanje dokazano smanjuje stres
Već šest minuta čitanja može značajno sniziti razinu stresa, pokazala je studija Sveučilišta Sussex iz 2009. godine. Tijekom čitanja usporava se puls, snižava krvni tlak i opuštaju mišići. Samo pola sata čitanja dnevno ima mjerljiv učinak na smanjenje fizičkih simptoma stresa, a važno je samo jedno: da čitate bez prekida i ometanja.
Isto vrijedi i za čitanje s djecom. Istraživanje Američke psihološke udruge (2020.) pokazalo je da roditelji koji svakodnevno čitaju djeci (od 6 do 18 mjeseci starosti) imaju niže razine stresa, topliji odnos i veću osjetljivost na dječje potrebe. Osim jačanja emocionalne povezanosti, zajedničko čitanje potiče pozitivne obiteljske obrasce, povećava strpljenje i potiče empatiju kod roditelja i djece.
3. Knjige šire znanje i produbljuju razumijevanje
U svijetu u kojem se znanje prenosi u kratkim videozapisima i objavama, lako je zaboraviti koliko je čitanje moćan alat za učenje.
Ako znaš čitati, možeš naučiti sve o svemu i bilo što o bilo čemu – kazao je Tomie dePaola, američki pisac
Dok video može pružiti osnovno razumijevanje teme, samo knjige nude dubinu, argumentaciju i kontekst. Znanstvena istraživanja potvrđuju da je čitanje temelj za svako učinkovito učenje – bez čitalačke vještine, ni multimedijalni sadržaji ne donose značajan kognitivni napredak. Knjige su rezultat desetljeća iskustva, istraživanja i promišljanja autora – što se ne može sažeti u nekoliko minuta videa.
4. Potiče maštu i kreativnost
Dok čitamo, aktivira se okcipitalni režanj – dio mozga koji obrađuje vizualne informacije. Zato tijekom čitanja „vidimo“ scene i likove, iako ih fizički ne gledamo. Znanstvena istraživanja (Appalachian State i Angelo State University, 2007.) pokazala su da studenti koji čitaju iz užitka imaju višu razinu kreativnosti, veću akademsku motivaciju i pozitivniji odnos prema učenju.
Kreativnost i sposobnost maštovitog razmišljanja kasnije se lakše prenose i na druge sfere života – na posao, odnose i donošenje odluka. Uz to, upravo je okcipitalni režanj zadužen i za donošenje odluka, pa redovito čitanje može doslovno poboljšati i vaše procese odlučivanja.
5. Poboljšava pamćenje i štiti mozak od starenja
Čitanje aktivira i kratkoročno i dugoročno pamćenje, jer mozak mora pratiti radnju, zapamtiti likove, detalje i odnose. Ova stalna aktivacija čuva neuronske puteve zdravima i smanjuje rizik od kognitivnog propadanja.
Studije su pokazale da starije osobe koje svakodnevno čitaju tijekom osam tjedana ostvaruju značajan napredak u radnoj i epizodičkoj memoriji. Čitanje, dakle, djeluje poput „teretane za mozak“ – što ga više koristite, to je snažniji.
6. Povećava koncentraciju i sposobnost fokusiranja
U svijetu stalnih notifikacija i kratke pažnje, čitanje je savršen način da ponovno „istreniramo“ fokus.
Studija iz Kanade pokazala je da se prosječan raspon pažnje od 2000. do 2015. smanjio s 12 na svega 8 sekundi. Svaki put kad nas prekine obavijest, našem mozgu treba gotovo 23 minute da povrati punu koncentraciju.
Kada odvojite vrijeme za čitanje bez ometanja, trenirate mozak da ostane fokusiran dulje. Postupno ćete primijetiti da vam je lakše usredotočiti se i na druge zadatke u danu, od posla do razgovora s drugima.
7. Obogaćuje rječnik i olakšava učenje jezika
Čitanje nas prirodno izlaže novim riječima i strukturama. Dok učimo značenje riječi kroz kontekst, stvaramo mentalne veze koje ubrzavaju pamćenje. Studija Američkog udruženja za govor, jezik i sluh (2015.) pokazala je da učenici koji čitaju iznadprosječno imaju znatno brži rast vokabulara.
Djeca i tinejdžeri koji čitaju u slobodno vrijeme poznaju čak 26% više riječi od svojih vršnjaka koji ne čitaju. Dovoljno je samo 15 minuta čitanja dnevno da se primijete pozitivne promjene u rječniku i jezičnom izražavanju.
8. Razvija komunikacijske vještine i emocionalnu inteligenciju
Čitanje nije samo učenje riječi – ono nas uči kako ih koristiti. Knjige su izvrsni primjeri izražavanja misli, emocija i odnosa. Dok čitamo dijaloge, opise i unutarnje monologe likova, naš mozak usvaja obrasce komunikacije i bolje razumije emocionalne nijanse.
Znanstvenici tvrde da čitatelji imaju razvijeniju empatiju i bolju sposobnost socijalne interakcije. Kada knjiga u vama probudi želju da o njoj razgovarate s drugima, bilo u čitateljskom klubu ili na poslu, ona već ostvaruje svoj puni učinak: povezuje ljude kroz znanje i emociju.
9. Čuva mentalno zdravlje i smanjuje osjećaj usamljenosti
Sve više istraživanja potvrđuje da čitanje ima terapeutski učinak. Prepoznavanje vlastitih emocija u likovima i situacijama iz knjiga može ublažiti osjećaj usamljenosti i tjeskobe. Čitatelji često izvještavaju o jačem osjećaju pripadnosti i razumijevanja – jer čitanje nas povezuje i s drugima i sa samima sobom.
Ova spoznaja dovela je do razvoja biblioterapije – pristupa u kojem terapeuti koriste čitanje kao dio tretmana. Studije pokazuju da kombinacija biblioterapije i kognitivno-bihevioralne terapije može značajno ublažiti simptome depresije i poboljšati kognitivne funkcije kod osoba s demencijom ili psihozom.
10. Čitanje je zdrava i zarazna zabava
Zaljubljenici u knjige znaju da čitanje može postati navika od koje se teško odvojiti, ali za razliku od drugih ovisnosti, ova je blagotvorna. Svaki put kada uzmete knjigu, vaš mozak oslobađa dopamin, hormon zadovoljstva, osobito u trenucima iščekivanja što će se dogoditi dalje.
Za razliku od digitalne zabave, koja često izaziva umor i dekoncentraciju, čitanje smiruje um, povećava fokus i održava mozak aktivnim. Kao i slaganje slagalica, čitanje je „mentalna gimnastika“ koja potiče rast, učenje i osjećaj ispunjenosti.
(Ordinacija.hr)
